ʻOku fakamatala ʻa e ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻo kau ki he helí ʻi ha ʻuhinga nai ʻe ua. ʻUluakí, ko e nofoʻanga fakataimi ia ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié kiate kinautolu naʻa nau talangataʻa ʻi he moʻui fakamatelié. Pea ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻoku ʻi ai hano ngataʻanga ʻo heli. ʻE akoʻi ai ki he ngaahi laumālié ʻa e ongoongoleleí, pea ʻo ka hili haʻanau fakatomala te nau toe tuʻu hake leva ki ha tuʻunga ʻo e nāunau ʻa ia ʻoku nau feʻunga ke nau maʻu. Ko kinautolu ʻe ʻikai te nau fakatomalá, ka ʻoku ʻikai te nau hoko ko e ngaahi foha ʻo e malaʻiá, te nau kei nofo atu pē ʻi heli lolotonga ʻa e Nofo Tuʻí. Ka ʻosi ʻa e ngaahi taʻu ʻe taha afe ko ʻeni ʻo e mamahi, te nau toe tuʻu hake ki ha nāunau fakatilesitiale (
T&F 76:81–86;
88:100–101).
Ko hono uá, ko e nofoʻanga maʻu ia ʻo kinautolu ʻoku ʻikai huhuʻi ʻe he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻoku tolonga ia ʻo ʻikai toe ngata. Ko e tuʻunga ia kiate kinautolu ʻoku nau “kei ʻuli ai pē” (
T&F 88:35, 102). Ko e feituʻu ʻeni ʻe nofo ai ʻo taʻengata ʻa Sētane, mo ʻene kau ʻāngeló, mo e ngaahi foha ʻo e malaʻiá—ʻa kinautolu ʻa ia kuo nau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻAló hili hono fakahā mai ia ʻe he Tamaí (
T&F 76:43–46).
ʻOku lau ʻe he folofolá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa heli ko e fakapoʻuli ʻi tuʻá.
ʻE ʻikai tuku ʻa e laumālie ʻo Tēvitá ʻi heli,
Same 16:10 (Same 86:13). ʻAlu ki heli ki he afi ʻe ʻikai ʻaupito faʻa tāmateʻi,
Maʻake 9:43 (
Mōsaia 2:38). Pea hanga hake ʻa e mata ʻo e tangata maʻu meʻá ʻi heli, ʻoku ongosia,
Luke 16:22–23 (
T&F 104:18). Pea tuku hake ʻe he faʻitoká mo [heli] ʻa e kakai maté,
Fakahā 20:13. ʻOku ʻi ai ha potu kuo teuteu, ʻio, naʻa mo e heli fakamanavaheé,
1 Nīfai 15:35. ʻOku hanga ʻe he ngaahi holi fakakakanó ʻo foaki ki he laumālie ʻo e tēvoló ʻa e mālohi ke taki hifo ʻa kimoutolu ki heli,
2 Nīfai 2:29. Kuo tofa ʻe Kalaisi ʻa e hala ke tau hao ai mei he maté mo heli,
2 Nīfai 9:10–12. Ko kinautolu ʻoku taʻemaʻá te nau ʻalu ki he fakamamahi ʻoku ʻikai hano ngataʻanga,
2 Nīfai 9:16. ʻOku kākaaʻi ʻe he tēvoló ʻa honau laumālié, pea tataki fakaoloolo hifo ʻa kinautolu ki heli,
2 Nīfai 28:21. Kuo huhuʻi ʻe Sīsū ʻa hoku laumālié mei heli,
2 Nīfai 33:6. Vete ange ʻa kimoutolu mei he mamahi ʻo helí,
Sēkope 3:11. Ke fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻe he tēvoló pea taki hifo ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá ki he fakaʻauhá ko e ʻuhinga ʻeni ʻo e ngaahi haʻi ʻo helí
, ʻAlamā 12:11. ʻE kapusi ʻa e kau fai angahalá ki he fakapoʻuli ʻoku ʻi tuʻá kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ʻo ʻenau toetuʻú,
ʻAlamā 40:13–14. ʻE mamahi lahi ange ʻa kinautolu ʻoku ʻulí ke nofo fakataha mo e ʻOtuá ʻi haʻanau nofo ʻi heli,
Molom. 9:4. Ko e tautea ko ia ʻoku fai ʻi hoku nimá ko e tautea lauikuongá ia,
T&F 19:10–12. Ko e potu kuo teuteu moʻó e tēvoló mo ʻene kau ʻāngeló ko heli,
T&F 29:37–38. Ko kinautolu te nau fakahā ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahaofi ʻa kinautolu mei he maté pea mo e ngaahi haʻi ʻo helí,
T&F 138:23.