Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
HOKOHOKO FAKAMATAʻITOHI ʻO E NGAAHI KAVEINGÁ
Folofolá
Ko e ngaahi lea ia kuo tohi pe lea ʻaki ʻe he kau tangata māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku kau ʻi he ngaahi folofola fakamafaiʻi ʻa e Siasí ʻi he ʻaho ní ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Naʻe lau ʻe Sīsū mo e kau tangata naʻa nau tohi ʻa e Fuakava Foʻoú ko e ngaahi folofola ʻa e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Motuʻá (Mātiu 22:29; Sione 5:39; 2 Tīm. 3:15; 2 Pita. 1:20–21).
ʻIkai naʻe vela hota lotó ʻiate kitaua ʻi heʻene fakahā ʻa e tohí kiate kitauá, Luke 24:32. Mou kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá; pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú, Sione 5:39. ʻE fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí, 2 Nīfai 32:3. ʻIlonga ʻa kinautolu kuo tākiekina ke tui ki he ngaahi folofola māʻoniʻoní, ʻoku nau fai mālohi mo tuʻu maʻu ʻi he tuí, Hilam. 15:7–8. ʻOku nau hē ʻa e tangatá he ʻoku nau fakaʻuhingaʻi hala ʻa e ngaahi tohi tapú, pea ʻoku ʻikai mahino ia kiate kinautolu, T&F 10:63. Ko e ngaahi leá ni ʻoku ʻikai mei ha kau tangata pe mei ha tangata, ka ʻoku meiate au ia, T&F 18:34–36. ʻOku hanga ʻe hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakamoʻoniʻi ki he māmaní ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi folofolá, T&F 20:2, 8–12. Ke mou fakafemoʻuekinaʻi ʻa homou taimí ʻi he ako ʻa e ngaahi folofolá, T&F 26:1. ʻOku ʻoatu ʻa e ngaahi folofolá ki hono akonakiʻi ʻo e Kāingalotú, T&F 33:16. ʻOku ʻoatu ʻa e ngaahi folofolá ki hono fakamoʻui ʻo hoku kakai filí, T&F 35:20. Akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻeku ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, T&F 42:12. ʻOku fakahā ʻi heʻeku ngaahi tohi tapú ʻa ʻeku ngaahi fono ki he ngaahi meʻa ko ʻení, T&F 42:28. ʻIlonga ha meʻa ʻe lea ʻaki ʻi hono ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e tohi tapu, T&F 68:4.
Ko e ngaahi folofola kuo molé: ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi tohi toputapu ʻoku lau ki ai ʻi he folofolá ʻa ia ʻoku ʻikai te tau maʻu ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi tohi mo e kau tangata tohi ko ʻení: ko e fuakavá (ʻEke. 24:7), ko e ngaahi tau ʻa e ʻEikí (Nōmipa 21:14), Sesa (Siosiua 10:13; 2 Sam. 1:18), ko e ngaahi ngāue ʻa Solomoné (1 Ng. Tuʻi. 11:41), Samuela ko e tangata kikité (1 Fkmtl. 29:29), Nātani ko e palōfitá (2 Fkmtl. 9:29), Simaia ko e palōfitá (2 Fkmtl. 12:15), ʻIto ko e palōfitá (2 Fkmtl. 13:22), Sehū (2 Fkmtl. 20:34), ngaahi lea ʻa e kau kikité (2 Fkmtl. 33:19), ʻĪnoke (Sute 1:14), mo e ngaahi lea ʻa Seinoki, Neiumi, mo Seinosí (1 Nīfai 19:10), Seinosi (Sēkope 5:1), Seinoki mo ʻĒsaiasi (Hilam. 8:20), mo ha tohi ʻo e manatu (Mōsese 6:5); pea mo e ngaahi tohi ki he kakai Kolinitoó (1 Kol. 5:9), ki he kakai ʻEfesoó (ʻEfesō 3:3;), pea mei Leotisia (Kolose 4:16).
Ko e ngaahi folofola ke fakatolongá: ʻOku totonu ke tau maʻu ʻa e ngaahi lekōtí ni koeʻuhi ke tau lava ai ʻo fakatolonga ʻa e ngaahi lea ʻa ia kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfitá, 1 Nīfai 3:19–20. ʻOku totonu ke u tauhi fakatolonga ʻa e ngaahi peletí ni, Sēkope 1:3. Ko e ngaahi meʻá ni kuo tauhi mo fakatolonga ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, Mōsaia 1:5. Tauhi ʻa e ngaahi meʻa toputapú ni, ʻAlamā 37:47. ʻE maluʻi ke lelei ʻa e ngaahi tohi tapú, T&F 42:56. Fai hoku tūkuingatá ke maluʻi ia, SS—H 1:59.
Ko e mahuʻinga ʻo e folofolá: Ke ke lau ʻa e fonó ni ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē, Teut. 31:10–13. Ko e tohí ʻo e fonó ke ʻoua naʻa mahuʻi ia mei ho ngutú, Siosiua 1:8. Ko e fono ʻa Sihová ʻoku haohaoa ʻokú ne liliu ʻa e laumālié, Same 19:7. Ko hoʻo folofolá ko e tūhulu ia ki hoku vaʻé, Same 119:105. ʻOku fakamoʻoni ʻa e ngaahi tohi tapú kiate au, Sione 5:39. ʻOku foaki mai ʻa e tohi tapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki mo e fakapoto, 2 Tīm. 3:15–16. Naʻá ku fakatatau ʻa e ngaahi folofolá kiate kimautolu, koeʻuhi ke ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai, 1 Nīfai 19:23. ʻOku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he ngaahi folofolá, 2 Nīfai 4:15–16. ʻOku mau ngāue faivelenga ke tohi, ke fakalotoʻi ʻa ʻemau fānaú, mo homau kāingá foki, ke nau tui kia Kalaisi, 2 Nīfai 25:23. Naʻa nau fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá, ʻo ʻikai toe tokanga ki he ngaahi lea ʻa e tangata angakoví ni, Sēkope 7:23 (ʻAlamā 14:1). Kapau naʻe ʻikai ʻa e ngaahi peletí ni naʻe pau ke tau mamahi ʻi he taʻeʻiló, Mōsaia 1:2–7. Kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi tohi tapú, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻAlamā 17:2–3. ʻOku fakatolonga ʻa e ngaahi folofolá ke ʻomi ʻa e ngaahi laumālie ki he fakamoʻuí, ʻAlamā 37:1–19 (2 Nīfai 3:15). ʻE tataki ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e tangata ʻa Kalaisí, Hilam. 3:29. ʻIlonga ha meʻa te nau lea ʻaki ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e tohi tapu pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, T&F 68:4. Pulusi ʻa hono kakato ʻo ʻeku ngaahi tohi tapú ko hono taumuʻá ke langa hake ʻa hoku siasí pea teuteuʻi ʻa hoku kakaí, T&F 104:58–59. Ko ia ia te ne meʻa mahuʻinga ʻaki ʻa ʻeku leá, ʻe ʻikai ke kākaaʻi ia, SS—M 1:37.
Ko e ngaahi folofola naʻe kikiteʻi ʻe ʻomí: Naʻe tomuʻa fakahā ʻe ʻĪsaia ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻĪsaia 29:11–14. Toʻo kiate koe ha vaʻa ʻakau ʻe taha peá ke tohi ki ai kia Siuta, ʻIsikeli 37:15–20. ʻE ʻomai ha ngaahi tohi kehe, 1 Nīfai 13:39. ʻOua naʻa mou mahalo ʻoku ʻi he Tohi Tapú ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē, 2 Nīfai 29:10–14. Puke maʻu ʻa e ongoongolelei ʻa Kalaisi, ʻa ia ʻe ʻomai ʻi he ngaahi lekōtí, Molom. 7:8–9. ʻE monūʻia ia te ne ʻomi ʻa e meʻá ni ki he māmá, Molom. 8:16. Tohi ʻa e ngaahi meʻá ni pea te u fakahā ia ʻi he taimi ʻoku ou loto ki aí, ʻEta 3:27 (ʻEta 4:7). ʻOku mau tui te ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lahi, TT 1:9.