Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a
HOKOHOKO FAKAMATAʻITOHI ʻO E NGAAHI KAVEINGÁ
ʻOtuá
ʻOku ʻi ai ha toko tolu mavahevahe ʻi he Toluʻi ʻOtuá: ko e ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ko Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mau tui kiate kinautolu taki taha (TT 1:1). ʻOku tau ako mei he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻoku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló ha sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻingofua pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e tokotaha ia ʻoku sino fakalaumālie pē, ʻoku ʻikai ke kakano mo hui (T&F 130:22–23). ʻOku taha ʻa e toko tolú ni ʻi he uouongataha mo faaitaha haohaoa ʻi heʻenau taumuʻá mo e tokāteliné (Sione 17:21–23; 2 Nīfai 31:21; 3 Nīfai 11:27, 36).
ʻOtua ko e Tamaí: ʻOku faʻa ʻuhinga maʻu pē ki he Tamaí, pe ʻElohimi ʻa e huafa ko ia ko e ʻOtuá. ʻOku ui ia ko e Tamaí koeʻuhi ko e tamai ia ʻa hotau ngaahi laumālié (Malakai 2:10; Nōmipa 16:22; 27:16; Mātiu 6:9; ʻEfesō 4:6; Hepelū 12:9). Ko e ʻOtua ko e Tamaí ʻa e pule aoniu ʻo e ʻunivēsí. ʻOkú ne fonu ʻi he māfimafi (Sēnesi 18:14; ʻAlamā 26:35; T&F 19:1–3), ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē (Mātiu 6:8; 2 Nīfai 2:24), pea ʻokú ne ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi hono Laumālié (Same 139:7–12; T&F 88:7–13, 41). ʻOku ʻi ai ha fetuʻutaki makehe ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku mavahe ai ʻa e tangatá mei he ngaahi fakatupu kehe kotoa pē; pea ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné (Same 82:6; 1 Sione 3:1–3; T&F 20:17–18).
ʻOku siʻisiʻi ha ngaahi meʻa kuo tohi ʻo kau ki ha hā pe folofola mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki he tangatá. ʻOku pehē ʻi he folofolá naʻá ne folofola kia ʻĀtama mo ʻIvi (Mōsese 4:14–31) peá ne folofola ʻo fakafeʻiloaki mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha ngaahi meʻa lahi (Mātiu 3:17; 17:5; Sione 12:28–29; 3 Nīfai 11:3–7). Naʻá ne hā mai kia Sitīveni (Ngāue 7:55–56) mo Siosefa Sāmita (SS—H 1:17). Naʻá Ne hā mai ki mui kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni (T&F 76:20, 23). ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe niʻihi kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia mo fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu ʻi hono ʻaó, ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke mamata mo ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ko e ʻOtua ia (Mātiu 5:8; 3 Nīfai 12:8; T&F 76:116–118; 93:1).
Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú, Maʻake 15:34. Ko e kau tamaioʻeiki ʻa e kau tangatá ni ʻa e ʻOtua fungani māʻolunga, Ngāue 16:17. Ko e hako ʻa kitautolu ʻo e ʻOtuá, Ngāue 17:28–29. Fai hoʻo ngaahi ouau toputapú ki he Fungani Māʻolungá, T&F 59:10–12. Naʻe mamata ʻa ʻĪnoke ki he ngaahi laumālie naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá, Mōsese 6:36. Ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoní ʻa hono huafá, Mōsese 6:57.
ʻOtua ko e ʻAló: Ko e ʻOtua ko ia ʻoku ʻiloa ko Sihová, ko e ʻAlo ia ko Sīsū Kalaisí (ʻĪsaia 12:2; 43:11; 49:26; 1 Kol. 10:1–4; 1 Tīm. 1:1; Fakahā 1:8; 2 Nīfai 22:2). ʻOku ngāue ʻa Sīsū ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa e Tamaí pea ʻokú ne taha moʻoni mo ia. ʻOku hoko ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ko hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine, he ko ia ʻoku lahi taha ʻi he fānau fakalaumālie ʻa ʻElohimí. ʻOku ui ia ʻi ha ngaahi potufolofola ʻe niʻihi ʻaki ʻa e foʻi lea ko ia ko e ʻOtua. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē ʻi he folofolá, naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo māmani” (Sēnesi 1:1), ka ko Sīsū pē foki ia naʻe hoko ko e Tokotaha Fakatupú (Tupuʻangá) ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, ko e Tamaí (Sione 1:1–3, 10, 14; Hepelū 1:1–2).
ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ko hono huafá ko e KO AU, ʻEke. 3:13–16. Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha fakamoʻui ka ko au pē, ʻĪsaia 43:11 (ʻĪsaia 45:23). Ko au ko e maama ʻo māmaní, Sione 8:12. Ki muʻa ʻia ʻĒpalahame ʻoku ou ʻi ai au, Sione 8:58. ʻE ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá ʻi ha sino ʻo e kelekele, Mōsaia 3:5–10. ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻApinetai ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa Kalaisi ko e Tamaí pea mo e ʻAló, Mōsaia 15:1–4 (ʻEta 3:14). Naʻe hā mai ʻa e ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí, ʻEta 3. Fanongo ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisi, ko ho Huhuʻí, ko ho ʻEiki mo ho ʻOtuá, Molonai 8:8. Ko Sihova ʻa e fakamaau ʻo e moʻuí mo e maté fakatouʻosi, Molonai 10:34. Naʻe hā mai ʻa Sīsū kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni, T&F 76:20, 23. Naʻe hā mai ʻa e ʻEiki ko Sihová ʻi he Temipale Ketilaní, T&F 110:1–4. Naʻe folofola mai ʻa Sihova kia ʻĒpalahame, ʻĒpa. 1:16–19. Naʻe hā mai ʻa Sīsū kia Siosefa Sāmita, SS—H 1:17.
ʻOtua ko e Laumālie Māʻoniʻoní: Ko ha ʻOtua foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻoku ui ia ko e Laumālié, pea mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá, kae ʻumaʻā foki mo hono ngaahi huafa maheni kehé. ʻOku lava ʻe he tangatá ʻo ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí ʻi he tokoni mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (1 Kol. 12:3).
ʻE ako ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimoutolu ʻa ia ʻoku totonu ke mou leaʻakí, Luke 12:12. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Fakafiemālié, Sione 14:26 (Sione 16:7–15). Naʻe tuku ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fekau ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ʻAposetoló, Ngāue 1:2. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he ʻOtuá mo Kalaisi, Ngāue 5:29–32 (1 Kol. 12:3). ʻOku toe fakamoʻoni foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu, Hepelū 10:10–17. ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, Molonai 10:5. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e laumālie ʻo e fakahaá, T&F 8:2–3 (T&F 68:4).