Ko ha mateaki līʻoa ia mo e loto-ʻofa. ʻOku kau ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá ʻa e mateaki, ʻofa mamahi, ʻapasia, loto-manavaʻofa, ʻaloʻofa, faʻa fakamolemole, loto-ʻofa, ngāue-ʻofa, loto-fakafetaʻi, mo e angaʻofa. ʻOku hā ʻa e sīpinga māʻolunga taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fakalelei taʻe-fakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí.
Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koe,
Lev. 19:18 (Mātiu 5:43–44; Mātiu 22:37–40; Loma 13:9; Kalētia 5:14; Sēmisi 2:8;
Mōsaia 23:15;
T&F 59:6). Ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa,
Teut. 6:5 (
Molonai 10:32;
T&F 59:5). ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtuá, ke ʻilo pe te mou ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtuá,
Teut. 13:3. He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa Sihová ʻokú ne tautea,
LFkt. 3:12. ʻOku ʻofa maʻu ai pē ʻa e [kaumeʻa] moʻoní,
LFkt. 17:17. Naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú,
Sione 3:16 (
T&F 138:3). Ke mou feʻofaʻaki ʻiate kimoutolu ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú,
Sione 13:34 (Sione 15:12, 17;
Mōsese 7:33). Kapau ʻoku mou ʻofa ʻiate au, tauhi ʻeku ngaahi fekaú,
Sione 14:15 (
T&F 42:29). ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofá ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko hono kāingá,
Sione 15:13. ʻE Pita, ʻokú ke ʻofa ʻiate au ʻo lahi hake ʻiate kinautolú ni? Fafanga ʻeku fanga sipi,
Sione 21:15–17. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi,
Loma 8:35–39. ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata ki he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá,
1 Kol. 2:9. Kae fetauhiʻaki ʻa kimoutolu ʻi he ʻofa,
Kalētia 5:13. ʻA e [ngaahi husepāniti] mou ʻofa ki homou ʻunohó,
ʻEfesō 5:25 (Kolose 3:19). ʻOua naʻa ʻofa ki māmani,
1 Sione 2:15. Ko e ʻOtuá ko e ʻofa,
1 Sione 4:8. ʻOku tau ʻofa kiate ia koeʻuhí ko ʻene tomuʻa ʻofa kiate kitautolu,
1 Sione 4:19. Naʻe mamahi ʻa Kalaisi koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa ki he tangatá,
1 Nīfai 19:9. Vivili atu ki muʻa ʻi ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē,
2 Nīfai 31:20. Te mou akoʻi hoʻomou fānaú ke nau feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki ʻiate kinautolu,
Mōsaia 4:15. Kapau kuo mou fie hiva ʻi he fakafetaʻi ki he ʻofa huhuʻí, ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?
ʻAlamā 5:26. Ke tataki ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo mou hoko ʻo faʻa kātaki pea fonu ʻi he ʻofa,
ʻAlamā 13:28. Taʻofi kotoa hoʻo ngaahi holi fakakakanó, koeʻuhi ke ke fonu ʻi he ʻofá,
ʻAlamā 38:12. Naʻe ʻikai ha fakakikihi koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí,
4 Nīfai 1:15. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá,
Molonai 7:13–16. Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí,
Molonai 7:47. ʻOku hanga ʻe he ʻofa haohaoá ʻo tekeʻi ki tuʻa ʻa e ilifiá,
Molonai 8:16 (1 Sione 4:18). ʻOku fakafeʻungaʻi ʻe he ʻofá ʻa e tangatá ki he ngāue ʻa e ʻOtuá,
T&F 4:5 (
T&F 12:8). ʻOku hoko mai ʻa e fakamāʻoniʻoniʻí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻofa mo tauhi ki he ʻOtuá,
T&F 20:31. Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, te mou tauhi kiate au mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú,
T&F 42:29 (Sione 14:15). Fakahā ʻa e ʻofa lahi ange kiate ia kuó ke fakatonutonu pe valokiʻí,
T&F 121:43. Naʻe ʻofa ʻa e tangatá ʻia Sētane ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá,
Mōsese 5:13, 18, 28.