Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
HOKOHOKO FAKAMATAʻITOHI ʻO E NGAAHI KAVEINGÁ
ʻIsileli
Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ko e ʻIsilelí kia Sēkope, ko e foha ʻo ʻAisaké pea ko e mokopuna foki ʻo ʻĒpalahame ʻi he Fuakava Motuʻá (Sēnesi 32:28; 35:10). ʻOku lava ke ʻuhinga foki ʻa e hingoa ʻIsilelí kia Sēkope, ko hono hakó, pe ki he puleʻanga naʻe maʻu ʻe hono hako ko iá ʻi he taimi ʻo e Fuakava Motuʻá (2 Sam. 1:24; 23:3). ʻI he hili hono tataki atu ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí mei heʻenau nofo pōpula ʻi ʻIsipité (ʻEke. 3–14), naʻe puleʻi ʻa kinautolu ʻe he kau fakamaau ʻi ha taʻu ʻe tolungeau tupu. Naʻe kamata ʻi he Tuʻi ko Saulá ʻa hono puleʻi ʻe he ngaahi tuʻí ʻa ʻIsileli fakatahatahá ʻo aʻu ki he pekia ʻa Solomoné, pea angatuʻu ai ʻa e faʻahinga ʻe hongofulú kia Lehopoame ʻo nau fokotuʻu leva ha puleʻanga mavahe. Hili hono vahevahe ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, naʻe tauhi leva ʻe he konga naʻe tokolahi angé, ʻa e hingoa ʻIsilelí kae ui ʻa e puleʻanga ʻi he fakatongá ko Siuta. ʻOku toe ui foki ʻa e fonua ko Kēnaní ko ʻIsileli ʻi he ʻaho ní. ʻOku toe ngāue ʻaki foki ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻa e ʻIsilelí, ʻo ʻuhinga ki he tokotaha ʻoku tui moʻoni kia Kalaisi (Loma 10:1; 11:7; Kalētia 6:16; ʻEfesō 2:12).
Ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí: Naʻe maʻu ha foha ʻe toko hongofulu mā ua ʻe he mokopuna ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé, ʻa ia naʻe liliu hono hingoá ko ʻIsilelí. Kuo ʻiloa ʻa honau hakó ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí pe ko e fānau ʻo ʻIsilelí. Ko e faʻahinga ʻeni ʻe hongofulu mā uá: Lūpeni, Simione, Līvai, Siuta, ʻĪsaka, mo Sepuloni (ko e ngaahi foha ia ʻo Sēkope mo Liá); Tani mo Nafitalai (ko e ongo foha ia ʻo Sēkope mo Pilá); Kata mo ʻAsa (ko e ongo foha ia ʻo Sēkope mo Silipá); Siosefa mo Penisimani (ko e ongo foha ia ʻo Sēkope mo Lēsielí) (Sēnesi 29:32–30:24; 35:16–18).
Naʻe tuku ʻe Sēkope ki he taki ʻo e faʻahinga taki taha ha tāpuaki ki muʻa peá ne toki pekiá (Sēnesi 49:1–28). Vakai ki he hingoa ʻo e ngaahi foha taki taha ʻo Sēkopé ke maʻu mei ai ha ngaahi fakamatala lahi ange.
Naʻe mole ʻa e tāpuaki mo e liunga ua ʻo e tofiʻa tukufakaholo ʻo e ʻuluaki fohá meia Lūpeni, ʻa ia ko e ʻuluaki foha ia ʻo Sēkope mo hono ʻuluaki uaifi ko Liá, koeʻuhi ko ʻene anga taʻemaʻa (Sēnesi 49:3–4). Naʻe maʻu leva ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fānaú ia ʻe Siosefa, ʻa ia ko e ʻuluaki fānau ia mo Lēsielí, ko hono uaifi fika uá (1 Fkmtl. 5:1–2). Ko Līvai, ʻa ia naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa hono faʻahingá ke nau hoko ko ʻene kau ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, naʻe ʻikai te ne maʻu hanau tofiʻa, koeʻuhi ko e ui makehe naʻe fai kiate kinautolu ke nau ngāue ki he ngaahi faʻahingá kotoa. Naʻe lava ai ʻe Siosefa ʻo maʻu ʻa e ʻinasi ʻe ua ʻo e ʻuluaki fānaú ʻo vahevahe ia ʻe hono ongo foha ko ʻIfalemi mo Manase (1 Fkmtl. 5:1; Selem. 31:9), pea naʻe lau ʻa kinaua ko e faʻahinga mavahe ʻe ua ʻo ʻIsilelí (LSS, Sēnesi 48:5–6).
Naʻe pau ke hoko ha niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo Siutá ko e kau pule kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e Mīsaiá (Sēnesi 49:10; LSS, Sēnesi 50:24). ʻOku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo ʻIfalemí ʻa e faingamālie ki hono ʻave ʻo e pōpoaki ʻo e toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli naʻe fakamoveteveteʻí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (Teut. 33:13–17). ʻE hoko mai ʻa e taimi ʻa ia ʻe tuʻunga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí hono maʻu ʻe ʻIfalemi ha fatongia fakatakimuʻa ʻi hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi faʻahinga kotoa ʻo ʻIsilelí (ʻĪsaia 11:12–13; T&F 133:26–34).
Ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí: Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamoveteveteʻi mo fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí koeʻuhi ko ʻenau taʻe-māʻoniʻoní mo e angatuʻú. Ka neongo iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono fakamoveteveteʻi ko ʻeni ʻo hono kakai filí ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ke tāpuakiʻi ai ʻa e ngaahi puleʻanga ko iá.
Te u fakaheeʻi ʻa kimoutolu ki he ngaahi fonua taʻelotú, Lev. 26:33. ʻE fakaheeʻi koe ʻe Sihova ki he kakai kotoa pē, Teut. 28:25, 37, 64. Te u tukuange ʻa kinautolu ke ʻave ʻa kinautolu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, Selem. 29:18–19. Te u fakatanga ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi puleʻangá, ʻĀmosi 9:9 (Sāk. 10:9). Naʻe fekau ʻa Sīsū ki he fanga sipi hē ʻo ʻIsilelí, Mātiu 15:24. ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení, Sione 10:16. ʻE fakamovetevete ʻa ʻIsileli ki he funga kotoa ʻo e māmaní, 1 Nīfai 22:3–8. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sēkope ʻa e talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó, Sēkope 5–6. ʻE kamata ʻa e ngāue ʻa e Tamaí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faʻahinga kuo fakamoveteveté, 3 Nīfai 21:26.
Ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí: ʻE tānaki fakataha ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ki muʻa ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisí (TT 1:10). ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa hono kakai ko ʻIsilelí ʻi he taimi ʻoku nau tali ai ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.
Te ne hiki hake ʻa e fuka pea te nau haʻu, ʻĪsaia 5:26. ʻI he ʻaloʻofa te u tānaki koe, ʻĪsaia 54:7. ʻE tānaki ʻa ʻIsileli mo Siuta ki honau ngaahi fonuá, Selem. 30:3. ʻE tānaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e fale ʻo ʻIsilelí mei he kakai ʻa ia kuo nau movetevete atu ki aí, ʻIsikeli 28:25. ʻI he kakato ʻo e ngaahi kuongá, te ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻEfesō 1:10. Ka hili hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí, ʻe toe tānaki fakataha mai ʻa kinautolu, 1 Nīfai 15:12–17. ʻE tānaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai kotoa pē ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, 1 Nīfai 19:16 (3 Nīfai 16:5). ʻE ʻomi ʻa kinautolu mei he fakapoʻulí; pea te nau ʻiloʻi ko e ʻEikí ʻa honau Fakamoʻuí, 1 Nīfai 22:12. ʻOku tānaki fakataha mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene fānaú, 1 Nīfai 22:25. ʻE ʻave ʻe he ngaahi puleʻanga ʻo e kau Senitailé ʻa ʻIsileli ki he ngaahi fonua ʻo honau tofiʻá, 2 Nīfai 10:8 (3 Nīfai 16:4). ʻE tānaki fakataha ʻa hoku kakaí mo ʻeku leá ke taha pē, 2 Nīfai 29:13–14. ʻOku ui ʻa e kaumātuʻá ke tānaki ʻa hoku kakai kuo filí, T&F 29:7 (T&F 39:11). Te u tānaki ʻa hoku kakai filí, T&F 33:6. Mou tānaki fakataha koeʻuhí ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻa ʻeku fonó; pea ʻe fakakoloaʻiaʻi ai ʻa kimoutolu, T&F 38:31–33. Te u fakafoki mai ʻa hoku kakaí, ʻa ia ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, T&F 39:11. ʻE ʻalu atu ʻa e kau māʻoniʻoní, T&F 45:46. Naʻe foaki mai ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo e tānakí, T&F 110:11. ʻE tafiʻi ʻa māmani ʻe he māʻoniʻoní mo e moʻoní pea tānaki fakataha mai ʻa e kakai fili ʻo e ʻEikí, Mōsese 7:62. ʻOku fakatatau ʻa e tānakí ki he kātoa ʻa e fanga ʻīkalé ki he ʻangaʻangá, SS—M 1:27.
Ko e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo ʻIsileli naʻe molé: Ko e faʻahinga foki ʻe hongofulu ʻo ʻIsileli naʻa nau hoko ko e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he tokelaú pea naʻe taki pōpula ʻa kinautolu ki ʻAsilia ʻi he 721 K.M. Naʻa nau ʻalu ʻi he taimi ko iá ki he “ngaahi fonua ʻi he tokelaú” pea nau mole ai mei he ʻilo ʻa e kakai kehé. Te nau foki mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.
Te u pehē ki he tokelaú, Tukuange mai, ʻĪsaia 43:6. ʻE haʻu ʻa kinautolú ni mei he tokelaú, ʻĪsaia 49:12 (1 Nīfai 21:12). ʻE omi fakataha ʻa Siuta mo ʻIsileli mei he fonua ʻo e tokelaú, Selem. 3:18. ʻOku moʻui ʻa Sihova ʻa ia naʻá ne ʻomi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he fonua tokelaú, Selem. 16:14–16. Te u ʻomi ʻa kinautolu mei he fonua ʻi he tokelaú, Selem. 31:8. ʻE maʻu ʻe he kau Nīfaí mo e kau Siú ʻa e ngaahi lea ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli kuo pulí, 2 Nīfai 29:12–13. Te u ʻalu ke fakahā au ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli kuo pulí, 3 Nīfai 17:4. ʻI he taimi ʻe malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí ki he toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻe tānaki mai ʻa e ngaahi faʻahinga naʻe pulí ki ʻapi ki he fonua ʻo honau tofiʻá, 3 Nīfai 21:26–29. Naʻe foaki mai ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele, T&F 110:11. Ko kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi fonua ʻi he tokelaú ʻe manatuʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, T&F 133:26–32. ʻOku mau tui ki hono tānaki fakataha moʻoni ʻo ʻIsilelí, TT 1:10.