Ko e tuʻunga ia ʻo e anga-fakamatelié pea ʻikai ke maʻu ha poto, ivi, pe taukei fakaengāue. Ko e vaivaí ko ha tuʻunga ia ʻo e moʻuí. ʻOku vaivai ʻa e kakai kotoa pē, pea ʻoku tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ʻenau lava ʻo maʻu ha mālohi ke nau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku māʻoniʻoní (
Sēkope 4:6–7). ʻOku hā fakakonga ʻa e vaivai ko ení ʻi he ngaahi vaivai fakafoʻituituí ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he tangata taki taha.
Mou tokoni ki he nima vaivaí,
ʻĪsaia 35:3–4. Ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālié, ka ʻoku vaivai ʻa e kakanó,
Mātiu 26:41 (Maʻake 14:38). Koeʻuhi ko e ngaahi vaivai ʻa ia ʻoku ʻiate aú, ʻo fakatatau ki he kakanó, ko ia ʻoku ou fakatonuhiaʻi ai au,
1 Nīfai 19:6. Kuo fekau kiate au ke u tohi ʻa e ngaahi meʻá ni, neongo hoku ngaahi vaivaí,
2 Nīfai 33:11. ʻOua naʻá ke houhau ki hoʻo tamaioʻeikí koeʻuhi ko hono vaivaí,
ʻEta 3:2. ʻE manuki ʻa e kau Senitailé ki he ngaahi meʻá ni, koeʻuhi ko homau vaivai ʻi he faitohí
. ʻEta 12:23–25, 40. Te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí,
ʻEta 12:27–28. Ko e meʻa ʻi hoʻo ʻiloʻi ho vaivaí, ko ia ʻe ngaohi koe ke ke mālohi,
ʻEta 12:37. Ko ia ia ʻoku vaivai ʻiate kimoutolú ʻe ngaohi ia ke mālohi ʻamui,
T&F 50:16. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vaivai ʻo e tangatá,
T&F 62:1.