Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
HOKOHOKO FAKAMATAʻITOHI ʻO E NGAAHI KAVEINGÁ
Toetuʻú
Ko e fakataha ia ʻa e sino fakalaumālié pea mo e sino fakakakanó mo e ngaahi huí ʻi he hili ʻa e maté. Ka hili ʻa e toetuʻú ʻe ʻikai pē toe mavahevahe ʻa e laumālié ia mo e sinó, pea ʻe hoko leva ʻa e tangatá ʻo taʻe-faʻa-mate. ʻE toe tuʻu ʻa e kakai kotoa pē ne fanauʻi mai ki he māmaní, tuʻunga ʻi hono ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté (1 Kol. 15:20–22).
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha naʻe ʻuluaki toe tuʻu mei he maté ʻi he māmani ko ʻení (Ngāue 26:23; Kolose 1:18; Fakahā 1:5). ʻOku fakahā mai ʻi he Fuakava Foʻoú ha fakamoʻoni mahino naʻe toe tuʻu hake ʻa Sīsū mo hono sino fakamatelié, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻi hono fonualotó, pea naʻá ne kai ʻa e ika mo e hone, naʻá ne maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui, pea naʻe ala ʻa e kakaí kiate ia, pea naʻe pehē ʻe he ongo ʻāngeló kuo toe tuʻu hake ia (Maʻake 16:1–6; Luke 24:1–12, 36–43; Sione 20:1–18). ʻOku hanga ʻe he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻo fakamoʻoniʻi hono moʻoni ʻo e toetuʻu ʻa Kalaisí pea mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá (ʻAlamā 11:40–45; 40; 3 Nīfai 11:1–17; T&F 76; Mōsese 7:62).
ʻE ʻikai toe tuʻu hake ʻa e kakai kotoa pē ki he nāunau tatau (1 Kol. 15:39–42; T&F 76:89–98), pea ʻe ʻikai foki ke toetuʻu kotoa pē ʻi he taimi tatau (1 Kol. 15:22–23; ʻAlamā 40:8; T&F 76:64–65, 85). Naʻe tokolahi ʻa e kau Māʻoniʻoni naʻa nau toe tuʻu ʻi he hili ʻa e toetuʻu ʻa Kalaisí (Mātiu 27:52). ʻE toe tuʻu ʻa e kau māʻoniʻoní ki muʻa ʻi he kau fai angahalá pea te nau ʻalu atu ʻi he ʻuluaki toetuʻú (1 Tēsal. 4:16); pea ʻe ʻalu atu ʻa e kau fai angahala ʻoku ʻikai fakatomalá ʻi he toetuʻu fakaʻosí (Fakahā 20:5–13; T&F 76:85).
Neongo ʻe ʻosi hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá, Siope 19:26 (Mōsese 5:10). Te u fakaava homou ngaahi faʻitoká pea te u pule ke mou toe tuʻu, ʻIsikeli 37:12. Naʻe matoʻo ʻa e ngaahi tanuʻangá pea tuʻu hake ʻa e ngaahi sino tokolahi, Mātiu 27:52–53 (3 Nīfai 23:9). Kuo toe tuʻu ʻa e ʻEikí, Luke 24:34. ʻOku ʻikai kakano mo hui ha laumālie ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú, Luke 24:39. Ko au ko e toetuʻú pea mo e moʻuí, Sione 11:25. Naʻe ako ʻaki ʻe he kau ʻAposetoló kuo toe tuʻu ʻa Sīsū, Ngāue 1:21–22 (Ngāue 2:32; 3:15; 4:33). ʻE toe moʻui kotoa pe ʻia Kalaisi, 1 Kol. 15:1–22. Ko e pekia ʻia Kalaisí ʻe tomuʻa tuʻú, 1 Tēsal. 4:16. ʻOku monūʻia mo māʻoniʻoni ia ʻoku kau ʻi he ʻuluaki toetuʻú, Fakahā 20:6. Naʻe tuku hifo ʻe Kalaisi ʻa ʻene moʻuí koeʻuhí ke ne toe toʻo hake ia koeʻuhí ke ne fakahoko ʻa e toetuʻu ʻo e maté, 2 Nīfai 2:8 (Mōsaia 13:35; 15:20; ʻAlamā 33:22; 40:3; Hilam. 14:15). Kapau naʻe ʻikai ʻa e toetuʻú te tau moʻulaloa kia Sētane, 2 Nīfai 9:6–9. ʻE hoko ʻa e toetuʻú ki he kakai fulipē, 2 Nīfai 9:22. Naʻe ako ʻe ʻApinetai ʻo kau ki he ʻuluaki toetuʻú, Mōsaia 15:21–26. ʻE nofo maʻu ʻa e kau angahalá ʻo hangē kuo ʻikai fai ha huhuʻí, kae ngata pē ʻi hono vete ange ʻo e ngaahi haʻi ʻo e maté, ʻAlamā 11:41–45. ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e tuʻunga ʻo e ngaahi laumālié ʻi he vahaʻataimi ʻo e maté mo e toetuʻú, ʻAlamā 40:6, 11–24. ʻI he hāʻele mai ʻa e ʻEikí, ko e kau pekia naʻa nau mate ʻia Kalaisí te nau ʻalu atu, T&F 29:13 (T&F 45:45–46; 88:97–98; 133:56). Tangi koeʻuhi ko kinautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau ʻamanaki lelei ki ha toetuʻu nāunauʻiá, T&F 42:45. ʻE kau ʻi he ʻuluaki toetuʻú ʻa kinautolu ʻa ia naʻe ʻikai te nau ʻilo ha fonó, T&F 45:54. Te nau toe tuʻu hake mei he maté pea ʻikai toe mate ʻamui, T&F 63:49. Ko e toetuʻu mei he maté ko hono huhuʻi ia ʻo e moʻoniʻi laumālié, T&F 88:14–16. Ko e laumālié mo e ʻelemēnití ʻo ka fakatahaʻi, ʻo taʻelava ke toe mavahevahe, ʻoku maʻu ʻe ia hono kakato ʻo e fiefiá, T&F 93:33. Ko e kau ʻāngelo, ʻa ia ko e kakai toe tuʻu, ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi sino ʻo e kakano mo e hui, T&F 129:1. ʻIlonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú, T&F 130:18–19.