Ko e fakataha ia ʻa e sino fakalaumālié pea mo e sino fakakakanó mo e ngaahi huí ʻi he hili ʻa e maté. Ka hili ʻa e toetuʻú ʻe ʻikai pē toe mavahevahe ʻa e laumālié ia mo e sinó, pea ʻe hoko leva ʻa e tangatá ʻo taʻe-faʻa-mate. ʻE toe tuʻu ʻa e kakai kotoa pē ne fanauʻi mai ki he māmaní, tuʻunga ʻi hono ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté (1 Kol. 15:20–22).
Neongo ʻe ʻosi hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá,
Siope 19:26 (
Mōsese 5:10). Te u fakaava homou ngaahi faʻitoká pea te u pule ke mou toe tuʻu,
ʻIsikeli 37:12. Naʻe matoʻo ʻa e ngaahi tanuʻangá pea tuʻu hake ʻa e ngaahi sino tokolahi,
Mātiu 27:52–53 (
3 Nīfai 23:9). Kuo toe tuʻu ʻa e ʻEikí,
Luke 24:34. ʻOku ʻikai kakano mo hui ha laumālie ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú,
Luke 24:39. Ko au ko e toetuʻú pea mo e moʻuí,
Sione 11:25. Naʻe ako ʻaki ʻe he kau ʻAposetoló kuo toe tuʻu ʻa Sīsū,
Ngāue 1:21–22 (Ngāue 2:32; 3:15; 4:33). ʻE toe moʻui kotoa pe ʻia Kalaisi,
1 Kol. 15:1–22. Ko e pekia ʻia Kalaisí ʻe tomuʻa tuʻú,
1 Tēsal. 4:16. ʻOku monūʻia mo māʻoniʻoni ia ʻoku kau ʻi he ʻuluaki toetuʻú,
Fakahā 20:6. Naʻe tuku hifo ʻe Kalaisi ʻa ʻene moʻuí koeʻuhí ke ne toe toʻo hake ia koeʻuhí ke ne fakahoko ʻa e toetuʻu ʻo e maté,
2 Nīfai 2:8 (
Mōsaia 13:35;
15:20;
ʻAlamā 33:22;
40:3;
Hilam. 14:15). Kapau naʻe ʻikai ʻa e toetuʻú te tau moʻulaloa kia Sētane,
2 Nīfai 9:6–9. ʻE hoko ʻa e toetuʻú ki he kakai fulipē,
2 Nīfai 9:22. Naʻe ako ʻe ʻApinetai ʻo kau ki he ʻuluaki toetuʻú,
Mōsaia 15:21–26. ʻE nofo maʻu ʻa e kau angahalá ʻo hangē kuo ʻikai fai ha huhuʻí, kae ngata pē ʻi hono vete ange ʻo e ngaahi haʻi ʻo e maté,
ʻAlamā 11:41–45. ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e tuʻunga ʻo e ngaahi laumālié ʻi he vahaʻataimi ʻo e maté mo e toetuʻú,
ʻAlamā 40:6, 11–24. ʻI he hāʻele mai ʻa e ʻEikí, ko e kau pekia naʻa nau mate ʻia Kalaisí te nau ʻalu atu,
T&F 29:13 (
T&F 45:45–46;
88:97–98;
133:56). Tangi koeʻuhi ko kinautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau ʻamanaki lelei ki ha toetuʻu nāunauʻiá,
T&F 42:45. ʻE kau ʻi he ʻuluaki toetuʻú ʻa kinautolu ʻa ia naʻe ʻikai te nau ʻilo ha fonó,
T&F 45:54. Te nau toe tuʻu hake mei he maté pea ʻikai toe mate ʻamui,
T&F 63:49. Ko e toetuʻu mei he maté ko hono huhuʻi ia ʻo e moʻoniʻi laumālié,
T&F 88:14–16. Ko e laumālié mo e ʻelemēnití ʻo ka fakatahaʻi, ʻo taʻelava ke toe mavahevahe, ʻoku maʻu ʻe ia hono kakato ʻo e fiefiá,
T&F 93:33. Ko e kau ʻāngelo, ʻa ia ko e kakai toe tuʻu, ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi sino ʻo e kakano mo e hui,
T&F 129:1. ʻIlonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú,
T&F 130:18–19.