Ke foaki ha lelei fakalangi ki ha taha. Ko ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki he fiefia moʻoní, moʻui leleí, pe tuʻumālié ko ha tāpuaki ia.
ʻOku makatuʻunga ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻi he ngaahi fono ʻoku taʻengata (
T&F 130:20–21). Ko e meʻa ʻi he finangalo ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻe heʻene fānaú ha fiefia ʻi he moʻuí (
2 Nīfai 2:25), ʻokú ne foaki ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki koeʻuhi ko ʻenau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú (
T&F 82:10), pea ʻi he tali ki ha lotu pe ha ouau fakataulaʻeiki (
T&F 19:38;
107:65–67), pe ʻi heʻene ʻaloʻofá (
2 Nīfai 25:23).
Fakalūkufuá: Te u fakatupu ʻiate koe ha puleʻanga lahi, pea te u tāpuakiʻi koe,
Sēnesi 12:2–3 (
1 Nīfai 15:18;
ʻĒpa. 2:9–11). ʻOku hilifaki ʻa e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e kau angatonú,
LFkt. 10:6. ʻE lahi ʻaupito ʻa e tāpuaki ki he tangata ʻoku angatonú,
LFkt. 28:20. ʻE fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki,
Malakai 3:10 (
3 Nīfai 24:10). ʻOku talaʻofa mai ʻe he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Malanga ʻi he Moʻungá ha ngaahi monūʻiá,
Mātiu 5:1–12 (
3 Nīfai 12:1–12). ʻOku monūʻia ʻa kinautolu kuo ui ki he kātoanga ʻo e taʻane ʻa e Lamí,
Fakahā 19:9. Ko ia ia ʻoku māʻoniʻoní ʻoku ʻofeina ia ʻe he ʻEikí,
1 Nīfai 17:35 (
Mōsaia 10:13). Kapau te mou tokanga kiate ia ʻoku ou tuku kiate kimoutolu ha tāpuaki,
2 Nīfai 1:28. ʻOku ou tuku kiate kimoutolu ʻa e tāpuaki tatau,
2 Nīfai 4:9. ʻOkú ne tāpuakiʻi leva ʻa kimoutolu,
Mōsaia 2:24. ʻOku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí mo ngaohi ke tuʻumālie ʻa kinautolu ʻoku falala kiate iá,
Hilam. 12:1. Tokoni ki hono ʻomi ʻo ʻeku ngāué pea ʻe tāpuakiʻi ʻa kimoua,
T&F 6:9. Lotu maʻu pē, pea ʻe lahi ʻa ho tāpuakí,
T&F 19:38. Papitaiso pea te ke maʻu ʻa hoku Laumālié pea mo ha tāpuaki ʻoku pehē fau hono lahí ʻoku hangē ko ia ʻoku teʻeki ai te ke ʻiloa,
T&F 39:10. ʻE hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí hili ʻa e ngaahi faingataʻa lahi,
T&F 58:4.ʻOku ʻikai talangofua ʻa e tangatá; ʻoku ou taʻofi ia, pea ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e tāpuakí,
T&F 58:32. Kuo teʻeki ai ke mahino kiate kimoutolu hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo teuteu ʻe he ʻOtuá moʻomoutolú,
T&F 78:17. ʻOku tupu mei he lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá ʻa hono puleʻi ʻo e ngaahi ouaú mo e ngaahi tāpuakí ki he siasí,
T&F 107:65–67. ʻOku ʻi ai ha fono ʻoku tuʻunga ki ai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē,
T&F 130:20 Ko kinautolu kotoa pē ʻoku fie maʻu ha tāpuaki mei hoku nimá te nau tauhi ʻa e fonó,
T&F 132:5. ʻOku fakatatali ha ngaahi tāpuaki maʻanautolu ʻoku ʻofa ki he ʻEikí,
T&F 138:52. Naʻe fekumi ʻa ʻĒpalahame ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí pea mo e totonu ke foaki iá,
ʻĒpa. 1:2.