Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
HOKOHOKO FAKAMATAʻITOHI ʻO E NGAAHI KAVEINGÁ
Tuí
Ke falala ki ha taha pe tali ha faʻahinga meʻa ʻoku moʻoni. Kuo pau ke fakatomala mo tui ha taha kia Sīsū Kalaisi kae toki lava ʻo fakamoʻui ia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (T&F 20:29).
Ko e falala ia ki ha faʻahinga meʻa pe ha taha. ʻOku ngāue ʻaki lahi ʻa e tuí ʻi he ngaahi folofolá ʻo ʻuhinga ki he falala kia Sīsū Kalaisi ʻo ne ngaohi ai ha taha ke ne talangofua kiate ia. Kuo pau ke makatuʻunga ʻa e tuí ʻia Sīsū Kalaisi koeʻuhí ke ne lava ʻo tataki atu ha taha ki he fakamoʻuí. ʻOku toe tui foki ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he ʻOtua ko e Tamaí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi tafaʻaki mahuʻinga kehe ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.
ʻOku kau ʻi he tuí ha ʻamanaki ki he ngaahi meʻa taʻe-hā-mai ʻa ia ʻoku moʻoni (Hepelū 11:1, ʻAlamā 32:21; ʻEta 12:6). ʻOku fakatupu ʻa e tuí ʻe he fanongo ki he ongoongoleleí ʻi hono akoʻi ʻe ha niʻihi kuo fakamafaiʻi ʻa ia naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá (Loma 10:14–17). ʻOku ʻikai hanga ʻe he ngaahi maná ʻo fakatupu ʻa e tuí, ka ʻoku fakatupu ʻa e tui ʻoku mālohí ʻe he talangofua ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻoku hoko mai ʻa e tuí ʻi he māʻoniʻoni (ʻAlamā 32:40–43; ʻEta 12:4, 6, 12; T&F 63:9–12).
ʻOku hanga ʻe he tui moʻoní ʻo fakatupu ʻa e ngaahi mana, ngaahi meʻa-hā-mai; ngaahi misi; ngaahi fakamoʻui mahaki; mo e ngaahi meʻa-foaki kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki ki heʻene Kau Māʻoniʻoní. ʻOku maʻu ʻe ha taha ʻi he tui ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá pea te ne lava ai ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he taʻemaʻu ʻa e tuí ʻo tākiekina atu ha taha ki he mamahí, ʻa ia ʻoku tupu ia ʻi he fai angahalá. (Molonai 10:22).
Tui ki he ʻEiki ko homou ʻOtuá; tui ki heʻene kau palōfitá, 2 Fkmtl. 20:20. Naʻe ʻikai ha lavea ʻo Taniela ʻi he ʻana ʻo e fanga laioné koeʻuhi naʻá ne tui ki he ʻOtuá, Taniela 6:23. Ke ke moʻui ʻi he tui, Hap. 2:4. ʻE fai kiate koe ʻo hangē ko hoʻo tuí, Mātiu 8:13. Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí, Mātiu 9:22 (Maʻake 5:34; Luke 7:50). Ke hoko kiate koe ʻo hangē ko hoʻo tuí, Mātiu 9:29. Kapau ʻe ʻai hoʻomou tuí ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá, ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe-faʻa-fai kiate kimoutolu, Mātiu 17:20 (Luke 17:6). Pea ko e meʻa kotoa pē te mou kole ʻi he lotu ʻi he tuí, te mou maʻu, Mātiu 21:22. ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē, Maʻake 5:36. ʻOku faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tuí, Maʻake 9:23–24. Ko ia ia ʻe tui mo papitaisó ʻe moʻui, Maʻake 16:16 (2 Nīfai 2:9; 3 Nīfai 11:33–35). Kuó u hūfia koe ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí, Luke 22:32. Ko ia ia ʻoku tui ki he ʻAló, ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, Sione 3:16, 18, 36 (Sione 5:24; T&F 10:50). ʻOku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, Sione 6:69. Ko ia ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia, Sione 11:25–26. Ko e tui ki he huafa ʻo Kalaisí kuó ne fakamālohi ʻa e tangatá ni, Ngāue 3:16. ʻOku mei he fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e tuí, Loma 10:17. Kapau ʻoku ʻikai toe tuʻu ʻa Kalaisi, pea ʻoku taʻeʻaonga hoʻomou tuí, 1 Kol. 15:14. Ko e tuí ʻoku ngāue ʻi he ʻofa, Kalētia 5:6. ʻOku mou moʻui ʻi he ʻofa pe ʻi he tui, ʻEfesō 2:8 (2 Nīfai 25:23). ʻAi ʻa e pā ʻo e tuí, ʻEfesō 6:16 (T&F 27:17). Kuó u lavaʻi ʻa e tau lelei, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí, 2 Tīm. 4:7. He ko kitautolu ʻoku tuí kuo tau hū ki he mālōlōʻanga, Hepelū 4:3. Ko e tuí ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki ki ai, Hepelū 11:1. ʻI he taʻemaʻu ʻa e tuí ʻoku ʻikai mafai hono fakafiemālieʻi, Hepelū 11:6. Ko e tui ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué ʻoku mate ia, Sēmisi 2:17–18, 22. Tui kia Sīsū Kalaisi pea feʻofaʻaki, 1 Sione 3:23. Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, 1 Nīfai 3:7. ʻOku lava ʻe he ʻEikí ke fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e fānau ʻa e tangatá, ʻo kapau te nau ngāue ʻaki ʻa e tui kiate ia, 1 Nīfai 7:12. Naʻe ngāue ʻa e ongo hui ʻi he Liahoná ʻo fakatatau ki he tui, 1 Nīfai 16:28. ʻE kau fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ʻi hono taʻofi ʻa e ngaahi tokāteline halá, 2 Nīfai 3:12. ʻE ʻikai fakaʻauha ʻe he Mīsaiá ha toko taha ʻoku tui kiate ia, 2 Nīfai 6:14. Fakatomala, mo papitaiso ʻi hono huafá, ʻo maʻu ʻa e tui haohaoa ki he Tokotaha Māʻoniʻoní, 2 Nīfai 9:23. ʻE fakatangaʻi ʻa e kau Siú kae ʻoua kuo fakalotoʻi ʻa kinautolu ke tui kia Kalaisi, 2 Nīfai 25:16. ʻOku fakahoko ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi mana lalahi, ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá ʻo fakatatau ki heʻenau tuí, 2 Nīfai 26:13 (ʻEta 12:12; Molonai 7:27–29, 34–38). Ko ha Tohi Tapu! Ko ha Tohi Tapu! Kuo mau maʻu ha Tohi Tapu, 2 Nīfai 29:3–10. Naʻe fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa ʻĪnosí koeʻuhi ko ʻene tui kia Kalaisí, ʻĪnosi 1:3–8. ʻOku ʻikai ke hoko mai ʻa e fakamoʻuí ki ha taha pehē, kae ngata pē ʻi he fakatomala mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, Mōsaia 3:12. Kapau ʻoku mou tui ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē, tokanga ke mou fai ia, Mōsaia 4:10. ʻOku liliu ʻa e ngaahi lotó ʻi he tui ki hono huafá, Mōsaia 5:7. ʻOku lava ʻo tali mai ʻa e ngaahi lotu ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻo fakatatau ki heʻenau tuí, Mōsaia 27:14. Tuku mai muʻa kiate kimaua ʻa e mālohi ʻo fakatatau ki heʻema tui ʻoku tuʻunga ʻia Kalaisí, ʻAlamā 14:26. Ui ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he tui, ʻAlamā 22:16. ʻE toʻo ʻe he ʻAló kiate ia ʻa e ngaahi maumau-fono ʻa kinautolu ʻoku tui ki hono huafá, ʻAlamā 11:40. ʻOku monūʻia ia ʻoku tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá taʻe-fakamālohiʻí, ʻAlamā 32:16. ʻOku ʻikai ko e tuí ʻa e maʻu ha ʻilo haohaoa ki he ngaahi meʻa, ʻAlamā 32:21 (ʻEta 12:6). Kapau ʻoku ʻikai te mou fai ha meʻa ka ko e holi pē ke tui, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu, ʻAlamā 32:27. ʻI heʻene kamata ke tupu, mou tauhi ia ʻaki hoʻomou tuí, ʻAlamā 33:23 (ʻAlamā 32:28). Naʻe makatuʻunga honau fakahaofí ʻi he mālohi fakaofo ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau fuʻu tui lahí, ʻAlamā 57:25–27. Ko kinautolu kotoa pē te nau sio ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he tui, te nau lava ʻo moʻui, Hilam. 8:15. Kapau ʻoku mou tui ki he huafa ʻo Kalaisí, te mou fakatomala, Hilam. 14:13. Ko kinautolu ʻoku tui kia Kalaisí ʻoku nau tui foki ki he Tamaí, 3 Nīfai 11:35. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku feʻunga hoʻomou tuí ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu, 3 Nīfai 17:8. ʻOku teʻeki ai ha tangata ʻe tui ki he ʻEikí ʻo hangē ko e tokoua ʻo Sēletí, ʻEta 3:15. Ko e tuí ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻamanaki ki ai kae ʻikai mamata ki ai, ʻEta 12:6. Ko kinautolu kotoa pē kuo nau fai ha ngaahi maná, naʻa nau fai ia ʻi he tuí, ʻEta 12:12–18. Kapau ʻoku nau tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu, ʻEta 12:27–28, 37. Naʻe akonaki ʻa Molomona ʻo kau ki he tuí, ʻamanakí, mo e manavaʻofá, Molonai 7. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi ʻo Kalaisí, Molonai 7:16–17. ʻIlonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻa ia ʻoku leleí, ʻi he tui pea ʻamanaki te mou maʻu iá, vakai, ʻe fai ia kiate kimoutolu, Molonai 7:26. Ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e tui kia Kalaisí te nau piki ki he meʻa lelei kotoa pē, Molonai 7:28. Kapau te mou kole, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, Molonai 10:4. Ko kinautolu ʻoku tui ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻe fakahā mai kiate kinautolu ʻa e Laumālié, T&F 5:16. ʻOku ʻikai te ke lava ke fai ha meʻa taʻe ʻi ai ʻa e tuí; ko ia ke ke kole ʻi he tui, T&F 8:10. ʻE foaki kiate kinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau tui ʻi heʻenau ngaahi lotú, T&F 10:47, 52. Ko kinautolu ʻoku tui ki he huafa ʻo e ʻEikí te nau hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, T&F 11:30 (Sione 1:12). Kuo pau ke kātaki ʻa e tangata kotoa pē ʻi he tui ki hono huafá ʻo aʻu ki he ngataʻangá, T&F 20:25, 29. Ko e fakatonuhia ʻi he ʻaloʻofa ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻoku totonu mo moʻoni ia, T&F 20:30. Pea ʻe foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tui, T&F 42:14. ʻOku tuku ki he niʻihi ke tui ki he ngaahi lea ʻa e niʻihi kehe, T&F 46:14. ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi fakaʻilongá kiate kinautolu ʻoku tuí, T&F 58:64 (T&F 63:7–12). ʻOku ʻikai tupu ʻa e tuí ʻi he ngaahi fakaʻilongá, ka ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi fakaʻilonga kiate kinautolu ʻoku tuí, T&F 63:9–12. Kuo pau ke akoʻi ʻe he mātuʻá ki he fānaú ʻa e tui kia Kalaisi, T&F 68:25. Fekumi ki he ʻiló, ʻio ʻi he ako pea ʻi he tui foki, T&F 88:118. Ko kinautolu ʻoku tui, fakatomala, mo papitaisó te nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, Mōsese 6:52. Ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, TT 1:4.