Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
HOKOHOKO FAKAMATAʻITOHI ʻO E NGAAHI KAVEINGÁ
Sīsū Kalaisi
Ko e Kalaisí (ko ha foʻi lea faka-Kiliki) mo e Mīsaiá (ko ha foʻi lea faka-Hepelū) ʻoku ʻuhinga ia ki he “tokotaha kuo paní.” Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻUluaki Fānau ʻa e Tamaí ʻi he laumālié (Hepelū 1:6; T&F 93:21). Ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻe he Tamaí ʻi he kakanó (Sione 1:14; 3:16). Ko Sihova ia (T&F 110:3–4) pea naʻe tomuʻa fakanofo ia ki he ui mahuʻinga ko ʻení ki muʻa ʻoku teʻeki fakatupu ʻa e māmaní. Naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo fakatupu ʻa e māmaní mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa e Tamaí (Sione 1:3, 14; Mōsese 1:31–33). Naʻe ʻaloʻi mai ia kia Mele ʻi Pētelihema, peá ne moʻui taʻe ʻi ai ha angahala ʻi heʻene moʻuí, pea naʻá ne fai ʻa e fakalelei haohaoa ki he ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi heʻene lilingi hono taʻataʻá pea foaki ʻene moʻuí ʻi he funga kolosí (Mātiu 2:1; 1 Nīfai 11:13–33; 3 Nīfai 27:13–16; T&F 76:40–42). Naʻá ne toe tuʻu hake mei he pekiá, ʻo fakapapauʻi mai ai ʻa e toetuʻu ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻe tupu mei he fakalelei mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, ko kinautolu kotoa pē ʻe fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá te nau lava ʻo moʻui fakataha mo Sīsū mo e Tamaí ʻo taʻengata (2 Nīfai 9:10–12; 21–22; T&F 76:50–53, 62).
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha mahuʻinga taha kuo ʻaloʻi mai ki he māmani ko ʻení. ʻOku hoko ʻa ʻene moʻuí ko e sīpinga haohaoa ia ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku totonu ke fakahoko ʻi hono huafá ʻa e ngaahi lotu, ngaahi tāpuaki mo e ngaahi ouau kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e ʻEiki ia ʻo e ngaahi ʻeikí, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, ko e Tupuʻangá, ko e Fakamoʻuí, mo e ʻOtua ʻo e māmaní kotoa.
ʻE toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he mālohi mo e nāunau ke pule ʻi he māmaní lolotonga ʻa e Nofo Tuʻí. Te ne fakamāuʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he ʻaho fakaʻosí (ʻAlamā 11:40–41; SS—M 1)
Fakamatala fakanounou ki heʻene moʻuí (ʻi hono fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó): Ko hono tomuʻa fakahā ʻo e ʻaloʻi mo e misiona ʻa Sīsuú, Luke 1:26–38 (ʻĪsaia 7:14; 9:6–7; 1 Nīfai 11). Ko hono ʻaloʻí, Luke 2:1–7 (Mātiu 1:18–25). Naʻe kalusefai, Luke 2:21. Naʻe ʻoatu ia ʻi he temipalé, Luke 2:22–38. Naʻe ʻaʻahi mai kiate ia ʻa e kau tangata potó, Mātiu 2:1–12. Naʻe hola ʻa Siosefa mo Mele mo ia ki ʻIsipite, Mātiu 2:13–18. Naʻe ʻomi ia ki Nāsaleti, Mātiu 2:19–23. ʻAlu ki he temipalé ʻi hono taʻu hongofulu mā uá, Luke 2:41–50. Naʻe ʻi ai hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine, Mātiu 13:55–56 (Maʻake 6:3). Naʻe papitaiso ia, Mātiu 3:13–17 (Maʻake 1:9–11; Luke 3:21–22). Naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvoló, Mātiu 4:1–11 (Maʻake 1:12–13; Luke 4:1–13). Naʻá ne ui ʻene kau ākongá, Mātiu 4:18–22 (Mātiu 9:9; Maʻake 1:16–20; 2:13–14; Luke 5:1–11, 27–28; 6:12–16; Sione 1:35–51). Naʻá ne fekau atu ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá, Mātiu 10:1–4 (Maʻake 3:13–19; Luke 6:12–16). Fai ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá, Mātiu 5–7. Tomuʻa fakahā ʻa ʻene pekiá mo e toetuʻú, Mātiu 16:21 (Mātiu 17:22–23; 20:17–19; Maʻake 8:31; 9:30–32; 10:32–34; Luke 9:22; 18:31–34). Naʻe liliu ia, Mātiu 17:1–9 (Maʻake 9:2–8; Luke 9:28–36). Fekauʻi atu ʻa e kau fitungofulú, Luke 10:1–20. Hāʻele ikuna atu ki Selūsalema, Mātiu 21:1–11 (Maʻake 11:1–11; Luke 19:29–40; Sione 12:12–15). Kamata ʻa e sākalamēnití, Mātiu 26:26–29 (Maʻake 14:22–25; Luke 22:19–20). Mamahiʻia mo lotu ʻi Ketisemaní, Mātiu 26:36–46 (Maʻake 14:32–42; Luke 22:39–46). Naʻe lavakiʻi, taki pōpula, mo liʻekina, Mātiu 26:47–56 (Maʻake 14:43–53; Luke 22:47–54; Sione 18:2–13). Naʻe kalusefai ia, Mātiu 27:31–54 (Maʻake 15:20–41; Luke 23:26–28, 32–49; Sione 19:16–30). Naʻá ne toe tuʻu, Mātiu 28:1–8 (Maʻake 16:1–8; Luke 24:1–12; Sione 20:1–10). Naʻá ne hā holo hili ʻene toetuʻú, Mātiu 28:9–20 (Maʻake 16:9–18; Luke 24:13–48; Sione 20:11–31; Ngāue 1:3–8; 1 Kol. 15:5–8). Hāʻele hake ki he langí, Maʻake 16:19–20 (Luke 24:51–53; Ngāue 1:9–12). Hā mai ki he kau Nīfaí, 3 Nīfai 11:1–17 (3 Nīfai 11–26). Hā mai kia Siosefa Sāmita, SS—H 1:15–20.
Mafaí: ʻE ʻi hono umá ʻa e pule, ʻĪsaia 9:5 (2 Nīfai 19:6). Naʻe akonaki ʻa Sīsū ʻo taau mo ia ʻoku mālohi, Mātiu 7:28–29 (Maʻake 1:22). ʻOku maʻu ʻe he Foha ʻo e Tangatá ʻa e mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá, Mātiu 9:6. Naʻe fekau ʻe Sīsū ʻi he mālohi ki he kau laumālie ʻulí pea nau talangofua kiate ia, Maʻake 1:27 (Luke 4:33–36). Naʻe fakanofo ʻe Sīsū ʻa e toko hongofulu mā uá ke nau maʻu ʻa e mālohi, Maʻake 3:14–15. Naʻe ʻi ai ha mālohi ʻi he ngaahi folofola ʻa Sīsuú, Luke 4:32. Kuo tuku ʻe he Tamaí ʻa e fakamaau kotoa pē ki he ʻAló, Sione 5:22, 27. Naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e mālohi, Ngāue 10:38. Naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Sīsū ʻi heʻeki fakatupu ʻa māmaní, 1 Pita 1:20 (ʻEta 3:14). ʻOku maʻu ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi kī ki heli mo e maté, Fakahā 1:18. ʻOku moʻulaloa ʻa e kakai kotoa pē kiate ia, 2 Nīfai 9:5. Ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Tamai ʻo e langí mo e māmaní, ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē talu mei he kamataʻangá, Hilam. 14:12. Naʻe haʻu ʻa Kalaisi ʻi he finangalo ʻo e Tamaí ke fai hono finangaló, T&F 19:24. Naʻe maʻu ʻe Kalaisi hono fonu ʻo e nāunau ʻo e Tamaí, pea naʻá ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē, T&F 93:3–4, 16–17 (Sione 3:35–36).
Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū Kalaisí: Kuó u tuku kiate kimoutolu ʻa e fakatātā, Sione 13:15. Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí, Sione 14:6. Naʻe mamahi foki ʻa Kalaisi maʻatautolu peá ne tuku mai ha faʻifaʻitakiʻanga, ke tau topuvaʻe taha mo ia, 1 Pita 2:21. Kapau ʻe ʻikai muimui ha tangata ki he sīpinga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, ʻe ʻikai fakamoʻui ia, 2 Nīfai 31:16. ʻOku ou fakaʻamu ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, 3 Nīfai 12:48. Ke mou fai ʻeni maʻu ai pē, ʻo hangē ko ia naʻá ku faí, 3 Nīfai 18:6. Kuo u fokotu’u ha sipinga kiate kimoutolu, 3 Nīfai 18:16. Ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia; 3 Nīfai 27:21, 27. Ko e kau muimui moʻoni kia Sīsū Kalaisí, te nau hangē pē ko iá, Molonai 7:48.
Ko e nāunau ʻo Sīsū Kalaisí: Naʻe fakafonu ʻe he nāunau ʻo e ʻOtuá ʻa e fale fehikitakí, ʻEke. 40:34–38. ʻOku fonu ʻa māmani kotoa pē ʻi hono nāunaú, ʻĪsaia 6:3 (2 Nīfai 16:3). Kuo hā hake ʻiate koe ʻa e nāunau ʻo Sihová, ʻĪsaia 60:1–2. ʻE haʻu ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamaí, Mātiu 16:27. Fakaongoongolelei au ʻaki ʻa e nāunau naʻá ku maʻu mo koe ʻi he teʻeki ngaohi ʻa māmaní, Sione 17:5. Kuo pau ke pule ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí ʻi he fuʻu nāunau lahi, 1 Nīfai 22:24. Naʻa mau maʻu ha ʻamanaki lelei ki hono nāunaú, Sēkope 4:4. ʻE hāʻele mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi hono nāunaú, ʻAlamā 5:50. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo fai mei he kamataʻangá ʻo aʻu ki he taimi te ne hāʻele mai ʻi hono nāunaú, 3 Nīfai 26:3. Ko ʻeku kau ʻAposetoló te nau tuʻu kuo nau kofu ʻaki ʻa e nāunau ʻo hangē pē ko aú, T&F 29:12 (T&F 45:44). Naʻá ma vakai ki he nāunau ʻo e ʻAló ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e Tamaí, T&F 76:19–23. Naʻe mamata mo fakamoʻoni ʻa Sione ki hono kakato ʻo hoku nāunaú, T&F 93:6 (Sione 1:14). Naʻe ulo ʻa hono fofongá ʻo mahulu ange ʻi he ngingila ʻo e laʻaá, T&F 110:3. Naʻe ʻiate au ʻa hono nāunaú pea naʻá ku mamata ki hono fofongá, Mōsese 1:1–11. Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú, Mōsese 1:39.
Ko e ʻulu ki he Siasí: Ko e ʻulu ʻa Kalaisi ki he Siasí, ʻEfesō 5:23 (ʻEfesō 1:22; 4:15). Ko e ʻulu ia ʻo e sinó, ko e Siasí, Kolose 1:18. Ko hoku siasí ʻeni, Mōsaia. 26:22 (Mōsaia 27:13). Ko Kalaisi ʻa e tupuʻanga mo e fakahaohaoaʻanga ʻo ʻenau tuí, Molonai 6:1–4. Kuo fokotuʻu ʻa e siasí ni, T&F 33:5 (3 Nīfai 27:3–8).
Fakamaau: Te ne fakamaau ʻa māmani ʻi he māʻoniʻoni, Same 9:8 (3 Nīfai 27:16). ʻOku hāʻele mai ia ke fakamaau ʻa māmani, Same 96:13. ʻE fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻa e māʻoniʻoní mo e angahalá, Tngt. 3:17. Te ne fakamaau ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻĪsaia 2:4 (Maika 4:3; 2 Nīfai 12:4). ʻI he māʻoniʻoni te ne fakamaau ʻa e masivá, ʻĪsaia 11:2–4. Kuo tuku ʻe he Tamaí ʻa e fakamaau kotoa pē ki he ʻAló, Sione 5:22. Kapau te u fakamaau ʻoku moʻoni ʻeku fakamāú, Sione 8:16. Kuo fakanofo ia ʻe he ʻOtuá ko e Fakamaau ki he moʻuí mo e maté, Ngāue 10:42 (2 Tīm. 4:1). ʻE fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻia Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi meʻa fufū ʻi he kakaí, Loma 2:16. Te tau tutuʻu kotoa pē ʻi he fakamaauʻanga ʻo Kalaisí, Loma 14:10 (2 Kol. 5:10; ʻAlamā 12:12; Molom. 3:20; 7:6; ʻEta 12:38; T&F 135:5). ʻE haʻu ai ʻa e kakai fulipē ki he ʻOtuá ke fakamāuʻi ʻo fakatatau ki he moʻoni mo e māʻoniʻoni ʻoku ʻiate iá, 2 Nīfai 2:10. Ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi ʻo fakatatau ki he ngaahi ngāue kuo fai, ʻAlamā 5:15 (ʻAlamā 12:15; 33:22; 3 Nīfai 27:14). Ko e ʻOtuá mo Kalaisi ko e fakamaau ki he kakai kotoa pē, T&F 76:68.
Ko e pule ʻa Kalaisi ʻi he Nofo Tuʻí: ʻE ʻi hono umá ʻa e pule, ʻĪsaia 9:5 (2 Nīfai 19:6). Te u nofo ʻi ho lotolotonga ʻoʻoú, ʻoku pehē ʻe Sihova, Sāk. 2:10–12 (Sāk. 14:9). ʻE ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Sīsū ʻa e nofoʻanga ʻo ʻene tamai ko Tēvitá, Luke 1:30–33. ʻE pule ʻa Kalaisi ʻo taʻengata pea taʻengata, Fakahā 11:15. ʻE pule ʻa e kau māʻoniʻoní mo Kalaisi ʻi he taʻu ʻe taha afe, Fakahā 20:4 (T&F 76:63). Koeʻuhi ko e māʻoniʻoni ʻa hono kakaí ʻoku ʻikai maʻu ai ʻe Sētane ha mālohi, 1 Nīfai 22:26 (Fakahā 20:1–3). Te u nofo ʻi he māʻoniʻoni fakataha mo e tangatá ʻi he māmaní ʻi ha taʻu ʻe taha afe, T&F 29:11 (T&F 43:29–30). Ke mou fakaongoongo ki he kau pule ʻa ia ʻoku ʻi aí kae ʻoua ke pule ia ʻa ia ʻoku ʻaʻana ʻa e totonu ke pulé, T&F 58:22 (1 Kol. 15:25). ʻE pule totonu ʻa Kalaisi ʻi he māmaní TT 1:10 (ʻĪsaia 32:1).
Ko e ngaahi hā holo ʻa Kalaisi hili ʻene moʻui fakamatelié: Pea kuo toe tuʻu ʻa Sīsū naʻá ne tomuʻa fakahā ia kia Mele, Maʻake 16:9 (Sione 20:11–18). Naʻe fononga mo talanoa ʻa Sīsū mo e ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí, Luke 24:13–34. Naʻe hā ʻa Sīsū ki he kau ʻAposetoló pea naʻa nau ala ki hono ongo nimá mo e ongo vaʻé, Luke 24:36–43 (Sione 20:19–20). Naʻe hā ʻa Sīsū kia Tōmasi, Sione 20:24–29. Naʻe hā ʻa Sīsū ki he kau ākongá ʻi he tahi ʻo Taipilioó, Sione 21:1–14. Naʻe ngāue ʻa Sīsū ʻi ha ʻaho ʻe fāngofulu hili ʻene toetuʻú, Ngāue 1:2–3. Naʻe mamata ʻa Sitīveni ʻoku tuʻu ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, Ngāue 7:55–56. Naʻe hā ʻa Sīsū kia Saula, Ngāue 9:1–8 (LSS, Ngāue 9:7; Ngāue 26:9–17). Naʻe mamata ha kakai ʻe toko 500 tupu kia Kalaisi, 1 Kol. 15:3–8. Naʻe fakahā ʻe Sīsū ia ki he kakai ʻo Nīfaí, 3 Nīfai 11:1–17. Naʻe mamata mo fanongo ha kakai ʻe toko 2500 kia Sīsū, 3 Nīfai 17:16–25. Naʻe ʻaʻahi mai ʻa e ʻEiki kia Molomona, Molom. 1:15. Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni kiate ia ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, T&F 76:22–23. Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní, T&F 110:1–4. Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita kia Sīsū, SS—H 1:15–17.
Moʻui ʻa Kalaisi ʻi he maama fakalaumālié: Naʻe hā ʻa Sihova kia ʻĒpalahame, Sēnesi 12:7 (Sēnesi 17:1; 18:1; ʻĒpa. 2:6–8). Naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ko e mata ki he mata, ʻEke. 33:11 (Teut. 34:10; Mōsese 1:1–2). Naʻá ku mamata kia Sihova naʻe ʻafio mei he feilaulauʻangá, ʻĀmosi 9:1. Naʻe ʻi he kamataʻangá ʻa e Folofolá, pea naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa e Folofolá. Pea naʻe hoko ʻa e Folofolá ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, Sione 1:1,14 (1 Sione 1:1–3). Ki muʻa ʻia ʻĒpalahame, ʻoku ou ʻi ai au, Sione 8:58. Fakaongoongolelei au ʻaki ʻa e nāunau naʻá ku maʻu mo koe ʻi he teʻeki ngaohi ʻa māmaní, Sione 17:5. Naʻe mamata moʻoni ʻa ʻĪsaia ki hoku Huhuʻí ʻo hangē ko ʻeku mamata kiate ia mo hoku tokoua ko Sēkopé, 2 Nīfai 11:2–3. ʻI he ʻapongipongí te u haʻu ki māmani, 3 Nīfai 1:12–14. Naʻe ʻi muʻa ʻa Kalaisi ʻi he kamata ʻa māmaní, 3 Nīfai 26:5 (Sione 6:62). Hangē ko hono anga ʻo ʻeku hā kiate koe ʻi he laumālié te u hā pehē ki hoku kakaí ʻi he kakanó, ʻEta 3:14–17. Naʻe mamata ʻa ʻĪnoke ki he ʻEikí pea naʻá ne ʻaʻeva mo ia, T&F 107:48–49. Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa ia ko hoku ʻOfaʻanga mo e Tokotaha kuó u Fili talu mei he kamataʻangá, Mōsese 4:2. Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí: Ko hai te u fekauʻí? Pea tali ʻe ha taha ʻoku hangē ko e Foha ʻo e Tangatá: Ko au ʻeni, fekauʻi au, ʻĒpa. 3:27.
Ngaahi kikite kau ki hono ʻaloʻi mai mo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí: ʻE tuʻituʻia ʻa e tāupoʻou pea ʻe fāʻeleʻi ʻa e tama, ʻĪsaia 7:14 (1 Nīfai 11:13–20). ʻE haʻu mei Pētelihema ʻa ia ʻe pule ʻi ʻIsileli, Maika 5:2. Naʻe kikiteʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha mo ha pō pea mo ha ʻaho, ʻo hangē ko e ʻaho pē taha, ko ha fetuʻu foʻou; mo e ngaahi fakaʻilonga kehe, Hilam. 14:2–6. Naʻe kikiteʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná, ʻe ʻi ai ʻa e fakapoʻuli, ngaahi mana, ngaahi ʻuhila, mo e ngalulululu ʻa e fonuá, Hilam. 14:20–27. Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, 3 Nīfai 1:15–21. Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e pekia ʻa Sīsuú, 3 Nīfai 8:5–23.
Toʻo ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí kiate kitautolú: ʻOku ʻikai mo ha hingoa kehe ke tau moʻui ai, Ngāue 4:12 (2 Nīfai 31:21). Naʻe fiefia ʻa e kau ʻAposetoló ʻi he lau kinautolu ʻoku nau feʻunga ke fepaki mo e faingataʻa koeʻuhi ko hono huafá, Ngāue 5:38–42. Pea ko ʻene fekaú ʻeni, Ke tui ʻa kitautolu ki he huafa ʻo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, 1 Sione 3:23. Fakamoʻoni ʻoku mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí ʻi he papitaiso, 2 Nīfai 31:13. ʻOku ou loto ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, Mōsaia 5:6–12 (Mōsaia 1:11). ʻIlonga ʻa e kakai naʻa nau fie ʻai kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, pe ko e ʻOtuá, naʻa nau ului ki he Siasi ʻo e ʻOtuá, Mōsaia 25:23. Ko kinautolu ʻa ia naʻe tui moʻoni kia Kalaisí naʻa nau ʻai kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻAlamā 46:15. ʻE fakaava mai ʻo e matapā ʻo e langí kiate kinautolu ʻe tui ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, Hilam. 3:28. ʻOku monūʻia ia ʻa ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne faitotonu ki hoku hingoá ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻEta 4:19. ʻOku nau loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, Molonai 4:3 (T&F 20:77). Toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, T&F 18:21–25.
Fakamoʻoni kuo fai ʻo kau kia Sīsū Kalaisí: Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Paula ko Sīsū ʻa e Kalaisí, Ngāue 18:5. Naʻe aʻu ki he laumālie koví naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa Sīsū, Ngāue 19:15. ʻOku ʻikai ha taha te ne faʻa pehē ko e ʻEiki ʻa Sīsū ka ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, 1 Kol. 12:3. ʻE tūʻulutui ʻa e tui kotoa pē, pea fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē ko e ʻEiki ʻa Sīsū Kalaisi, Filipai 2:10–11. ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, 2 Nīfai 25:26. Ko e taumuʻa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoʻi ʻa e kau Siú mo e Senitailé ko Sīsū ʻa e Kalaisi, 2 Nīfai 26:12 (Peesi Talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná). Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá mo e ngaahi folofolá kia Kalaisi, Sēkope 7:11, 19. Ke mou fekumi ki he Sīsū ko ia ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻEta 12:41. Naʻá ma mamata kiate ia peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, T&F 76:20–24. Ko ʻeni ʻa e ngaahi moʻui taʻengatá—ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtua mo Sīsū Kalaisi, T&F 132:24. ʻOku mau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, pea ki Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, TT 1:1. ʻOku mau tui ʻe pule totonu ʻa Kalaisi ʻi he māmaní, TT 1:10.
Ko e ngaahi fakataipe pe ngaahi fakaʻilonga ʻo Kalaisí: Naʻe ʻomi ʻe ʻĒpeli ʻa e veloaki ʻo ʻene fanga manú, Sēnesi 4:4 (Mōsese 5:20). ʻAve ho foha pē taha ko ʻAisaké ʻo feilaulau ʻaki ia, Sēnesi 22:1–13 (Sēkope 4:5). Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he fānau ʻa ʻIsilelí ke nau feilaulau ʻaki ʻa e fanga lami taʻe-hano-mele, ʻEke. 12:5, 21, 46 (Nōmipa 9:12; Sione 1:29; 19:33; 1 Pita 1:19; Fakahā 5:6). Ko e mā ʻeni kuo foaki mai ʻe Sihova ke mou kaí, ʻEke. 16:2–15 (Sione 6:51). Ke ke tā ʻa e maká pea ʻe tupu mei ai ʻa e vai koeʻuhi ke inu ai ʻa e kakaí, ʻEke. 17:6 (Sione 4:6–14; 1 Kol. 10:1–4). ʻE fua ʻe he kosí ʻa ʻenau ngaahi hia kotoa pē, Lev. 16:20–22 (ʻĪsaia 53:11; Mōsaia 14:11; 15:6–9). Naʻe hiki hake ʻe Mōsese ha ngata palasa ke fakamoʻui ai ʻa kinautolu ʻe sio ki aí, Nōmipa 21:8–9 (Sione 3:14–15; ʻAlamā 33:19; Hilam. 8:14–15). Naʻe nofo ʻa Siona ʻi he kete ʻo e fuʻu iká ʻi he ʻaho ʻe tolu, Siona 1:17 (Mātiu 12:40). Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻe he Tamaí, Mōsese 5:4–8.