Ko ha tokotaha ia kuo ui ʻe he ʻOtuá pea lea maʻá e ʻOtuá. ʻI he hoko ʻa e palōfitá ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ai ʻa e ngaahi fekau, ngaahi kikite, mo e ngaahi fakahā mei he ʻOtuá. Ko hono fatongiá ke fakahā ʻa e finangalo mo e anga moʻoni ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea ke fakahā mo hono ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi ngāue mai kiate kinautolú. ʻOku hanga ʻe he palōfitá ʻo fakahalaʻi ʻa e angahalá mo tomuʻa fakahā hono ngaahi nunuʻá. Ko e tokotaha ia ʻokú ne malanga ʻaki ʻa e māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke fakahinohinoʻi fakalaumālie ai ʻa e palōfitá ke ne tomuʻa fakahā ʻa e kahaʻú koeʻuhi ko e lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka neongo iá ko hono tefitoʻi fatongiá ke fakamoʻoni kia Kalaisi. Ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku fokotuʻu ʻo hikinimaʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesiteni ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻa kinautolu.
ʻAmusia ange ʻe au ki he ʻOtuá ke kikite ʻa e kakai kotoa pē,
Nōmipa 11:29. Kapau ʻoku ʻi ai ha [palōfita] ʻiate kimoutolu, ko au ko Sihova te u fakahā au kiate ia ʻi he meʻa-hā-mai,
Nōmipa 12:6. Naʻe valokiekina ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ʻi heʻene kau palōfita,
2 Ng. Tuʻi 17:13 (2 Fkmtl. 36:15–16; Selem. 7:25). Naʻe [fakanofo] koe ko e palōfita ki he ngaahi puleʻangá,
Selem. 1:5, 7. ʻOkú ne fakahā ʻene [ngaahi meʻa liló] ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita,
ʻĀmosi 3:7. ʻOkú ne folofola ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoní,
Luke 1:70 (Ngāue 3:21). Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau palōfita kotoa pē kia Kalaisi,
Ngāue 10:43. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e kau palōfita ʻi he Siasí,
1 Kol. 12:28 (ʻEfesō 4:11). ʻOku langa ʻa e Siasí ʻi he makatuʻunga ʻo e kau ʻAposetolo mo e kau palōfita,
ʻEfesō 2:19–20. Kuo liʻaki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá,
1 Nīfai 3:17–18 (
2 Nīfai 26:3). ʻOku fakahā ʻi he Laumālié ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki he kau palōfitá,
1 Nīfai 22:1–2. Naʻe haʻu ʻa Kalaisi ki he kau Nīfaí ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē kuó ne folofola ʻaki ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoní,
3 Nīfai 1:13 (
T&F 42:39). Ko kinautolu ʻe ʻikai tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻe motuhi atu ʻa kinautolu,
T&F 1:14. Ko kinautolu te nau tui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá,
T&F 20:26. Ke mou tali ʻa e ngaahi lea kotoa pē ʻa e palōfitá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú,
T&F 21:4–6. ʻOku fou mai ʻi he tokotaha pē kuo filí ʻa e ngaahi fakahā mo e ngaahi fekau kotoa pē ki he Siasí,
T&F 43:1–7. Ko e fatongia ʻo e Palesitení ke pule ki he siasí kotoa, pea ke ne tatau mo Mōsese, ke ne hoko ko ha palōfita,
T&F 107:91–92. ʻOku mau tui ki he, kau palōfita,
TT 1:6.