Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki     Hoko Atu >
Ko e
Tokāteline MO E Ngaahi Fuakava
VAHE 17
  1 VAKAI, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo pau ke mou falala ki heʻeku leá, pea kapau te mou fai ia ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoni, te mou amamata ki he ngaahi bpeletí, kae ʻumaʻā foki ʻa e sifa-fatafatá, mo e cheletā ʻa Lēpaní, mo e dʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻa ia naʻe tuku ki he etokoua ʻo Sēletí ʻi he moʻungá, ʻi he taimi naʻá ne fefolofolai ai mo e ʻEikí ko e fmata ki he matá, pea mo e ongo meʻa fakahinohino gfakaofo ko ia naʻe tuku kia Līhai lolotonga ʻene ʻi he feituʻu maomaonganoá, ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo e hTahi Kulokulá.

Futinouti
1a
2 Nīfai 27:12.
  12 Ko ia, ʻi he ʻaho ko iá ʻo ka ʻoange ai ʻa e tohí ki he tangata ʻa ia kuó u lau ki aí, ʻe fufuuʻi ʻa e tohí mei he mata ʻo e māmaní, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mamata ki ai ʻa e mata ʻo ha tokotaha tuku kehe pē ʻo ka mamata ki ai ha kau afakamoʻoni ʻe toko btolu, ʻi he māfimafi ʻo e ʻOtuá, tuku kehe ia naʻe ʻoange ki ai ʻa e tohí; pea te nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e tohí pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí.
ʻEta 5:2–4.
  2 Pea vakai, mahalo naʻá ke faingamālie ke fakahā ʻa e ngaahi peletí kiate akinautolu te nau tokoni ke fakahoko ʻa e ngāué ni.
T&F 5:15.
  15 Pea te u ʻoatu ʻa e fakamoʻoni ʻa e kau afakamoʻoni ʻe toko tolu ki heʻeku leá.
Vakai foki ki he Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi he ngaahi ʻuluaki peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.
b
Molom. 6:6.
  6 Pea naʻe hoko ʻo pehē kuo mau tānaki fakataha mai ʻa homau kakaí kotoa ki he fonua ko Komolá, pea vakai ko au, Molomona, ne u fakaʻau ʻo motuʻa; pea ʻi heʻeku ʻiloʻi koe tau fakaʻosi ʻeni ʻa hoku kakaí, pea ko e meʻa ʻi he fekauʻi au ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻá ku tuku ke tō ki he nima ʻo e kau Leimaná ʻa e ngaahi lekooti ʻa ia kuo tukufakaholo mai mei heʻemau ngaahi tamaí, ʻa ia ʻoku toputapu, (he ʻe fakaʻauha ia ʻe he kau Leimaná) ko ia naʻá ku hiki ʻa e alekōtí ni mei he ngaahi peleti ʻa Nīfaí, peá u bfufuuʻi ʻi he moʻunga ko Komolá ʻa e ngaahi lekooti kotoa kuo tuku ke u tauhi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí, tuku kehe pē ʻa e ngaahi peleti siʻi cko ʻení ʻa ia naʻá ku tuku ki hoku foha ko dMolonaí.
SS—H 1:52.
  52 Hili ʻeku vaku ʻa e kelekelé, naʻá ku ʻomi leva ha meʻa ke langaʻi ʻaki, ʻa ia naʻá ku ʻai ki lalo ʻi he tapa ʻo e maká, peá u feinga siʻisiʻi pē ʻo u langaʻi hake ia. Naʻá ku fakasio ki loto, peá u vakai moʻoni ʻi ai ki he ngaahi apeletí, mo e bʻŪlimí mo e Tūmemí, pea mo e csifa-fatafatá, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa e talafekaú. Ko e puha naʻe tuku ai iá naʻe ngaohi ia ʻaki hano fakatoka fakataha ʻo ha ngaahi maka ʻaki ha faʻahinga sima. Naʻe ʻi he takele ʻo e puhá ha ongo maka ʻe ua kuo hili fakalavalava, pea naʻe hili ʻi he funga ʻo e ongo maka ko iá ʻa e ngaahi peletí fakataha pea mo e ngaahi meʻa kehé.
c
1 Nīfai 4:8–9.
  8 Pea ʻi heʻeku aʻu atu kiate iá, naʻá ku ʻiloʻi ko Lēpani ia.
2 Nīfai 5:14.
  14 Pea ko au, Nīfai, naʻá ku toʻo ʻa e aheletā ʻa Lēpaní, ʻo ngaohi ʻo fakatatau ki hono sīpingá ha ngaahi heletā lahi, telia naʻa haʻu kiate kimautolu ʻa e kakai kuo ui ʻeni ko e kau bLeimaná ʻo fakaʻauha ʻa kimautolu; he naʻá ku ʻiloʻi ʻenau fehiʻa kiate au mo ʻeku fānaú pea mo kinautolu kuo ui ko hoku kakaí.
Sēkope 1:10.
  10 Ko e meʻa ʻi he ʻofa lahi ʻaupito ʻa e kakaí kia Nīfai, koeʻuhi kuó ne hoko ko ha maluʻi lahi ʻo kinautolu, ʻi heʻene ngāue ʻaki ʻa e aheletā ʻa Lēpaní ke maluʻi ʻa kinautolu, pea kuó ne ngāue ʻi hono ngaahi ʻahó kotoa koeʻuhi ko ʻenau leleí—
Mōsaia 1:16.
  16 Pea ko e tahá, naʻá ne tuku foki kiate ia ʻa e fatongia ke tauhi ʻa e ngaahi lekooti ʻa ia kuo tohi ʻi he ngaahi apeleti ʻo e palasá; kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi peleti ʻa Nīfaí; kae ʻumaʻā foki, mo e bheletā ʻa Lēpaní, mo e cmeʻa fuopotopotó pe ko e meʻa fakahinohinó, ʻa ia naʻe tataki ʻa ʻetau ngaahi tamaí ʻi he feituʻu maomaonganoá, ʻa ia naʻe teuteuʻi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí koeʻuhí ke tataki ʻa kinautolu, ko e tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene tokanga mo ʻene faivelenga ʻi he tauhi kiate iá.
d
e
ʻEta 3:1–28.
  1 Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻalu atu ʻa e tokoua ʻo Sēletí (ko ʻeni ko e lahi ʻo e ngaahi vaka naʻe teuteú ko e vaka ʻe valu) ki he moʻunga, ʻa ia naʻa nau ui ko e moʻunga ko Seilemi, koeʻuhi ko ʻene fuʻu māʻolunga ʻaupitó, pea naʻá ne tutu ʻo ngaohi mei he maká ha ngaahi foʻi maka iiki ʻe hongofulu mā ono; pea naʻa nau hinehina mo ʻasinisini, ʻio ʻo hangē ko e sioʻata maʻa; pea naʻá ne toʻo ia ʻi hono nimá ki he tumutumu ʻo e moʻungá, ʻo ne toe tangi ki he ʻEikí, ʻo pehē:
f
Sēnesi 32:30.
ʻEke. 33:11.
Mōsese 1:2.
  2 Pea naʻá ne amamata ki he ʻOtuá ko e bmata ki he mata, peá ne fakatau folofola kiate ia, pea naʻe ʻia Mōsese ʻa e cnāunau ʻo e ʻOtuá; ko ia naʻe lava ai ʻe Mōsese ke dmatuʻuaki ʻa hono lotolotongá.
g
1 Nīfai 16:10, 16, 26–29.
  10 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he tuʻu hake ʻa ʻeku tamaí ʻi he pongipongí, ʻo ne ʻalu atu ki he matapā ʻo e fale fehikitakí, naʻá ne ofo lahi ʻaupito ʻi heʻene mamata ʻi he funga kelekelé ki ha ameʻa fuopotopoto naʻe ngaohi fakaʻofoʻofa; pea naʻe ʻo e palasa lelei ia. Pea naʻe ʻi loto ʻi he meʻa fuopotopotó ʻa e hui ʻe ua; pea naʻe tuhuʻi ʻe he taha ʻa e hala ke mau fou ai ʻi he feituʻu maomaonganoá.
ʻAlamā 37:38–47.
  38 Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ke u lea ʻo kau ki he meʻa ʻoku ui ʻe heʻetau ngaahi tamaí ko ha meʻa fuopotopoto, pe ko ha meʻa fakahinohino—pe naʻe ui ia ʻe heʻetau ngaahi tamaí ko e aLiahona, ʻa ia ko hono ʻuhingá, ko ha kāpasa; pea ko e ʻEikí naʻe teuteuʻi iá.
h
1 Nīfai 2:5.
  5 Pea naʻá ne aʻu hifo ki he ngaahi ngataʻanga fonua ʻoku ofi ki he matātahi ʻo e aTahi Kulokulá; pea naʻá ne fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi he ngaahi ngataʻanga fonua ʻoku ofi ange ki he Tahi Kulokulá; peá ne fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá mo hono fāmilí, ʻa ia naʻe kau ai ʻa ʻeku faʻē ko Selaiá, mo hoku ngaahi taʻoketé, ʻa ia ko bLeimana, Lēmiuela, mo Samu.