Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
Ko e Tohi Hono Ua ʻa Nīfaí
VAHE 3
  12 Ko ia, ʻe atohi ʻe he fua ʻo ho manavá; pea ʻe btohi ʻe he fua ʻo e manava ʻo cSiutá; pea ko e meʻa ʻa ia ʻe tohi ʻe he fua ʻo ho manavá, pea mo ia ʻa ia ʻe tohi ʻe he fua ʻo e manava ʻo Siutá, ʻe fakatahaʻi ia, ke dveuveuki ʻa e ngaahi tokāteline halá, pea fakangata ʻa e ngaahi fakakikihí, pea fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he fua ʻo ho manavá, pea efakahā kiate kinautolu ʻa e fʻilo ki heʻenau ngaahi tamaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, kae ʻumaʻā mo e ʻilo ki heʻeku ngaahi fuakavá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí.

Futinouti
12a
b
c
1 Nīfai 13:23–29.
  23 Peá ne pehē mai: Vakai ʻoku ʻalu atu ia mei he ngutu ʻo ha Siu. Pea ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki ai; pea naʻá ne pehē mai kiate au: Ko e atohi ʻokú ke mamata ki aí ko e blekooti ia ʻo e kau cSiú, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí, ʻa ia kuó ne fai ki he fale ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi kikite lahi ʻa e kau palōfita māʻoniʻoní; pea ko e lekooti ia ʻoku tatau mo e ngaahi tohi tongitongi ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he ngaahi dpeleti ʻo e palasá, neongo ʻoku ʻikai ke fuʻu lahi; ka neongo iá, ʻoku tuʻu ʻi ai ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí, ʻa ia kuó ne fai ki he fale ʻo ʻIsilelí; ko ia, ʻoku ʻaonga lahi ia ki he kau Senitailé.
d
ʻIsikeli 37:15–20.
1 Nīfai 13:38–41.
  38 Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku vakai ki he toenga ʻo e hako ʻo hoku ngaahi tokouá, kae ʻumaʻā foki mo e atohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuo ʻalu atu ʻi he ngutu ʻo e Siú, pea fou mai ia ʻi he kau Senitailé bki he toenga ʻo e hako ʻo hoku ngaahi tokouá.
2 Nīfai 29:8.
  8 Ko e hā ʻoku mou lāunga aí, koeʻuhi te mou toe maʻu ai mo ha ngaahi lea lahi ange ʻaʻaku? ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fakamoʻoni ʻa e puleʻanga ʻe a ko ha bfakamoʻoni ia kiate kimoutolu ko e ʻOtua au, pea ʻoku ou manatuʻi ʻa e puleʻanga ʻe taha ʻo tatau mo e taha kehe? Ko ia, ʻoku ou lea ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau ki ha puleʻanga ʻe taha ʻo hangē ki ha taha kehe. Pea ʻo ka fakatahaʻi ʻa e ongo cpuleʻangá, ʻe fakataha foki mo e fakamoʻoni ʻa e ongo puleʻangá.
2 Nīfai 33:10–11.
  10 Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, pea mo e Siú foki, pea mo kinautolu kotoa ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, tokanga ki he ngaahi folofolá ni pea atui kia Kalaisi; pea kapau ʻoku ʻikai te mou tui ki he ngaahi folofola ní tui pē kia Kalaisi. Pea kapau ʻoku mou tui kia Kalaisi te mou tui ki he ngaahi bfolofolá ni, he ko e ngaahi cfolofola ia ʻa Kalaisi, pea kuó ne tuku ia kiate au; pea ʻoku nau dakonakiʻi ʻa e kakai fulipē ʻoku totonu ke nau failelei.
e
Molonai 1:4.
  4 Ko ia, ʻoku ou tohi mo ha ngaahi meʻa siʻi ʻe niʻihi, ʻo kehe mei he meʻa ʻa ia naʻe totonu ke u faí; he naʻá ku ʻamanaki ʻe ʻikai te u tohi mo ha toe meʻa kehe; ka ʻoku ou tohi mo ha ngaahi meʻa siʻi ʻe niʻihi, heiʻilo naʻa ʻaonga ʻapē ia ki hoku kāinga, ko e kau Leimaná, ʻi ha ʻaho ʻamui, ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.
f
1 Nīfai 15:14.
  14 Pea ʻi he ʻaho ko iá ʻe ʻilo ʻe he toenga ʻo hotau ahakó ʻoku nau ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, pea ko kinautolú ko e kakai ʻo e bfuakava ʻo e ʻEikí; pea te nau toki ʻiloʻi pea maʻu ʻa e cʻilo ki heʻenau ngaahi kuí, kae ʻumaʻā foki ʻa e ʻilo ki he ongoongolelei ʻa honau Huhuʻí, ʻa ia naʻe akoʻi ki heʻenau ngaahi tamaí ʻe ia; ko ia, te nau maʻu ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻi mo e ngaahi tefitoʻi meʻa ʻo ʻene ngaahi tokāteliné, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi pe ʻe fēfē ʻenau haʻu kiate ia ʻo moʻuí:
2 Nīfai 30:5.
  5 Pea ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻe malanga ʻaki ʻi ahonau lotolotongá; ko ia, ʻe fakafoki kiate bkinautolu ʻa e cʻilo ki heʻenau ngaahi tamaí, pea mo e ʻilo foki kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe maʻu ʻe heʻenau ngaahi tamaí.
Molom. 7:1, 5, 9–10.
  1 Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou fie lea siʻi ki he atoenga ʻo e kakaí ni ʻa ia kuo fakahaofí, ʻo kapau ʻe tuku ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa ʻeku ngaahi leá, koeʻuhi ke nau ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻa ʻenau ngaahi tamaí; ʻio, ʻoku ou lea kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ko e toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; pea ko e ngaahi lea ʻeni ʻoku ou leaʻakí: