Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
Ko e ʻUluaki Tohi ʻa Nīfaí
KO ʻENE PULÉ MO E NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
VAHE 19
  10 Pea ko e aʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamaí, ʻa ia naʻe btaki atu mei ʻIsipite, mei he nofo pōpulá, pea maluʻi foki ʻa kinautolu ʻi he feituʻu maomaonganoá, ʻio, ʻa e cʻOtua ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisake mo e ʻOtua ʻo Sēkopé, naʻá ne dtukuange ia ko e tangata, ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa e ʻāngeló, ki he nima ʻo ha kau tangata angakovi, ke ehiki hake, ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa fSeinokí, pea gkalusefai ia, ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa Neiumí, pea ke telio ʻi ha hfonualoto ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa iSeinosí, ʻa ia naʻá ne lea ʻo kau ki he ʻaho ʻe tolu ʻo e jfakapoʻulí, ʻa ia ʻe hoko ko e fakaʻilonga ʻo ʻene pekiá kiate kinautolu te nau nofo ʻi he ngaahi motu ʻo e tahí, kae tautautefito kiate kinautolu ʻoku ʻo e kfale ʻo ʻIsilelí.

Futinouti
10a
2 Nīfai 26:12.
  12 Pea hangē ko ʻeku lau ki hono afakalotoʻi ʻo e kau bSiú ko Sīsū ʻa e Kalaisi cmoʻoní, ʻoku ʻaonga foki ke fakalotoʻi mo e Senitailé ko Sīsū ʻa e Kalaisi, ko e ʻOtua Taʻengatá;
Mōsaia 7:27.
  27 Pea ko e meʻa ʻi heʻene pehē kiate kinautolu ko Kalaisi ʻa e aʻOtua, mo e Tamai ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo ne pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e tatau ʻo e tangatá, pea ko e btatau ia ʻa ia naʻe fakatupu ia ʻi he kamataʻangá; pe ko hono ʻai ʻe tahá, naʻá ne pehē kuo fakatupu ʻa e tangatá ʻi he tatau ʻo e cʻOtuá, pea ʻe hāʻele hifo ʻa e ʻOtuá ki he fānau ʻa e tangatá, ʻo maʻu kiate ia ʻa e sino ʻo e kakano mo e toto, ʻo hāʻele atu ʻi he funga ʻo e māmaní—
Mōsaia 27:30–31.
  30 Naʻa ku liʻaki ʻa hoku Huhuʻí, peá u fakaʻikaiʻi ʻa e meʻa kuo lea ki ai ʻa ʻetau ngaahi tamaí; pea koeʻuhi ke nau tomuʻa ʻilo te ne hāʻele mai, pea ʻokú ne manatuʻi ʻa e kakai fulipē kuó ne fakatupú, te ne fakahā ia ʻe ia ki he kakai fulipē.
ʻAlamā 11:38–39.
  38 Ko ʻeni naʻe toe pehē ange ʻe Sisolome kiate ia: Ko e Tamai Taʻengatá moʻoni ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?
3 Nīfai 11:14–15.
  14 Tuʻu hake pea ʻunuʻunu mai kiate au, koeʻuhí ke mou aʻai homou nimá ki hoku vakavaká, pea ke mou bala foki ki he mataʻi faʻo ʻi hoku nimá mo hoku vaʻé, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ko au ko e cʻOtua ʻo ʻIsilelí, pea ko e ʻOtua ʻo eddmāmaní kotoa pē, pea kuo tāmateʻi au koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní.
b
ʻEke. 3:2–10.
ʻEke. 6:6.
1 Nīfai 5:15.
  15 Pea naʻe atataki atu foki ʻa kinautolu mei he nofo pōpulá pea mei he fonua ko ʻIsipité, ʻe he ʻOtua pē ko ia kuó ne maluʻi ʻa kinautolú.
T&F 136:22.
  22 Ko aau ia ʻa ia naʻá ku tataki atu ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he fonua ko ʻIsipité; pea kuo mafao atu ʻa hoku nimá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ke bfakahaofi ʻa hoku kakai ko ʻIsilelí.
c
Sēnesi 32:9.
Mōsaia 7:19.
  19 Ko ia, ke mou loto-toʻa, pea fiefia, pea mou falala ki he aʻOtuá, ʻa ia ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkopé; kae ʻumaʻā foki, ʻa e ʻOtua ko ia naʻá ne bʻomi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he fonua ko ʻIsipité, ʻo ne pule ke nau fononga atu ʻi he kelekele mōmoa ki he kauvai ʻe taha ʻo e Tahi Kulokulá, ʻo ne fafanga ʻaki ʻa kinautolu ʻa e cmaná koeʻuhi ke ʻoua te nau mate ʻi he feituʻu maomaonganoá; pea naʻe lahi mo ha ngaahi meʻa kehe naʻá ne fai maʻanautolu.
T&F 136:21.
  21 aTaʻofi ʻa kimoutolu mei he kovi ʻi hono takuanoa ʻo e huafa ʻo e ʻEikí, he ko au ko e ʻEiki ko homou ʻOtuá, ʻio ko e bʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamaí, ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisake pea mo Sēkope.
d
e
3 Nīfai 27:14.
  14 Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhi ke ahiki hake au ki he kolosí; pea ka hili hono hiki hake au ki he kolosí, ke u btohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, pea hangē hono hiki hake au ʻe he tangatá, ke pehē hono hiki hake ʻa e tangatá ʻe he Tamaí, ke nau tuʻu ʻi hoku ʻaó, ke cfakamāuʻi ʻi heʻenau ngaahi ngāué, pe ʻoku lelei ia pe kovi—
f
ʻAlamā 33:15.
  15 He kuo aʻikai tohi ko Seinosi pē naʻe lau ʻo kau ki he ngaahi meʻa ní, ka naʻe lau foki mo bSeinoki ki he ngaahi meʻá ni—
ʻAlamā 34:7.
  7 Kuo ngāue ʻaki ʻe hoku tokouá ʻa e ngaahi lea ʻa Seinosí, ʻoku fou ʻa e huhuʻi ʻi he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi lea ʻa Seinoki; pea kuó ne lau foki kia Mōsese, ke fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.
Hilam. 8:19–20.
  19 Pea ko ʻeni ʻoku ou fakaʻamu ke mou ʻiloʻi, naʻe talu foki mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpalahamé kuo ʻi ai ʻa e kau palōfita tokolahi kuo nau fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni; ʻio, vakai, naʻe fakamoʻoniʻi loto-toʻa ia ʻe he palōfita ko aSeinosí; pea ko e ʻuhinga ia naʻe tāmateʻi ai iá.
3 Nīfai 10:15–16.
  15 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIo, kuo fakamoʻoni ʻa e tokolahi ki he ngaahi meʻá ni ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisí, pea naʻe atāmateʻi ʻa kinautolu koeʻuhi ko ʻenau fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ní.
g
2 Nīfai 6:9.
  9 Ka neongo iá, kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au te nau toe afoki mai. Pea kuó ne toe fakahā foki kiate au, ʻe fakahā ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí ia ʻe ia ʻi he kakanó kiate kinautolu; pea hili ʻene fakahā ia ʻe iá te nau tauteaʻi ia pea bkalusefai ia, ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa e ʻāngelo ʻa ia naʻe lea ʻaki ia kiate aú.
Mōsaia 3:9.
  9 Pea vakai, te ne hāʻele mai ki hono kakai ʻoʻoná, koeʻuhi ke hoko ʻa e afakamoʻui ki he fānau ʻa e tangatá ʻi he btui ki hono huafá; pea neongo ʻa ʻeni kotoa pē ka te nau pehē ko ha tangata pē ia, mo pehē ʻoku ʻiate ia ha claumālie ʻuli, pea te nau dfakamamahiʻi ia, mo ekalusefai ia.
h
Mātiu 27:60.
Luke 23:53.
2 Nīfai 25:13.
  13 Vakai, te nau akalusefai ia; pea hili hono telio ia ʻi ha bfonualoto ʻi ha ʻaho ʻe ctolu, te ne dtoe tuʻu mei he pekiá, mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú; pea ko kinautolu kotoa pē ʻe tui ki hono huafá ʻe fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia, ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ke kikite ʻo kau kiate ia, he kuó u emamata ki hono ʻahó, pea ʻoku fakalāngilangiʻi ʻe hoku lotó ʻa hono huafa māʻoniʻoní.
i
Sēkope 6:1.
  1 Pea ko ʻeni, vakai, ʻe hoku kāinga, hangē ko ʻeku pehē kiate kimoutolu te u kikité, vakai, ko ʻeku kikité ʻeni—ko e ngaahi meʻa naʻe lea ki ai ʻa e palōfita ko ʻeni ko aSeinosi, ʻo kau ki he fale ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne fakatatau ai ʻa kinautolu ki ha fuʻu ʻōlive koló, kuo pau ke hoko moʻoni ia.
Hilam. 15:11.
  11 ʻIo, neongo ʻo kapau te nau fakaʻauʻau hifo ʻi he taʻetuí ka ʻe afakalōloaʻi ʻe he ʻEikí ʻa honau ngaahi ʻahó, kae ʻoua ke hokosia ʻa e taimi kuo lea ki ai ʻa ʻetau ngaahi tamaí, pea mo e palōfita foki ko bSeinosí, pea mo e kau palōfita tokolahi kehe, ʻo kau ki hono toe cfakafoki ʻo hotau kāinga, ko e kau Leimaná, ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní—
j
1 Nīfai 12:4–5.
  4 Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku mamata ki ha aʻao bfakapoʻuli ʻi he funga ʻo e fonua ʻo e talaʻofá; pea naʻá ku mamata ki he ngaahi ʻuhila, peá u fanongo ki he ngaahi mana, mo e ngaahi mofuike, mo e ngaahi faʻahinga ʻuʻulu leʻo-lahi kehekehe kotoa pē; peá u mamata ki he fonuá mo e ngaahi maká ʻoku mavaeua, peá u mamata ki he ngaahi moʻungá ʻoku holo hifo ʻo movete; peá u mamata ki ha ngaahi potu tokalelei ʻo e fonuá, kuo mafahifahi; peá u mamata ki ha ngaahi kolo lahi kuo cngalo hifo; peá u mamata ki ha ngaahi kolo lahi kuo vela ʻi he afi; peá u mamata ki ha ngaahi kolo lahi naʻe hinga ki he kelekelé koeʻuhi ko e ngalulululu ʻa e kelekelé.
Hilam. 14:20, 27.
  20 Kae vakai, ʻoku hangē ko ʻeku lea kiate kimoutolu ʻo kau ki ha afakaʻilonga ʻe tahá, ko ha fakaʻilonga ʻo ʻene pekiá, vakai, ʻi he ʻaho ko ia te ne mamahi ai ʻi he maté ʻe bfakapoʻuli ʻa e laʻaá pea ʻikai fie tuku mai hono māmá kiate kimoutolu; kae ʻumaʻā foki mo e māhiná mo e ngaahi fetuʻú; pea ʻe ʻikai ha maama ʻi he funga ʻo e fonuá ni, ʻo fai mei he taimi te ne mamahi ai ʻo pekiá, ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe ctolu, kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi te ne toe tuʻu ai mei he pekiá.
3 Nīfai 8:3, 19–23.
  3 Pea naʻe kamata ke fakasio fakamātoato ʻa e kakaí ki he fakaʻilonga kuo fakahā ʻe he palōfita ko Samuela, ko e tangata Leimaná, ʻio, ki he taimi ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e afakapoʻuli ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe tolu ʻi he funga ʻo e fonuá.
3 Nīfai 10:9.
  9 Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻosi pehē atu ʻa e ʻaho ʻe tolú. Pea kuo pongipongi, pea kuo mole atu ʻa e afakapoʻulí mei he funga ʻo e fonuá, pea naʻe tuku ʻa e ngalulululu ʻa e fonuá, pea naʻe ʻosi ʻa e mafahifahi ʻa e ngaahi maká, pea naʻe ʻosi mo e ngaahi ʻuʻulu fakailifia ʻa e fonuá, pea naʻe ʻosi mo e ngaahi fuʻu longoaʻá.
k
3 Nīfai 16:1–4.
  1 Pea ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻi ai mo ʻeku fanga sipi akehe, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻo e fonuá ni, pe ko e fonua ko Selūsalemá, pe ʻi ha potu ʻe taha ʻo e fonua ʻa ia ʻoku takatakai ʻi he ngaahi potu kuó u ʻi ai ke malangá.