Ko e folofolá      Tokoni  | Kumi  | Ngaahi Me'a ke Fili Aí  | ʻOsi Fakaʻilongaʻi  | Tokoni (Help)  | Faka-Tonga 
Paaki   < Ki Mu'a  Hoko Atu >
Ko e ʻUluaki Tohi ʻa Nīfaí
KO ʻENE PULÉ MO E NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
VAHE 15
  33 Ko ia, kapau te nau amate ʻi heʻenau fai angahalá, kuo pau ke bkapusi atu foki ʻa kinautolu ki tuʻa, mei he ngaahi meʻa ʻoku fakalaumālié, ʻa ia ʻoku kau ki he māʻoniʻoní, ko ia, kuo pau ke ʻomai ʻa kinautolu ke nau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ke cfakamāuʻi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi dngāué, pea kapau naʻe ʻuli ʻenau ngaahi ngāué kuo pau te nau eʻuli; pea kapau ʻoku nau ʻuli kuo pau leva ʻe ʻikai te nau lava ʻo fnofo ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá; ka ne pehē, kuo pau ke ʻuli foki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Futinouti
33a
Mōsaia 15:26.
  26 Kae vakai, pea amanavahē, mo tetetete ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, he ʻoku totonu ke mou tetetete; koeʻuhí ʻoku ʻikai huhuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻoku bangatuʻu kiate ia pea cmate ʻi heʻenau ngaahi angahalá; ʻio, naʻa mo kinautolu kotoa pē kuo nau mate ʻi heʻenau ngaahi angahalá talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní, ʻa ia kuo nau loto ke angatuʻu ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo nau ʻilo ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai te nau tauhi ki aí; ko dʻeni ʻa kinautolu ʻe eʻikai te nau kau ʻi he ʻuluaki toetuʻú.
Molonai 10:26.
  26 Pea ʻe malaʻia ʻa kinautolu te nau liʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni pea nau maté, he ʻoku nau amate ʻi heʻenau ngaahi bangahalá, pea ʻe ʻikai faʻa fakamoʻui ʻa kinautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá; pea ʻoku ou lea ʻaki ia ʻo fakatatau mo e ngaahi folofola ʻa Kalaisí; pea ʻoku ʻikai te u loi.
b
ʻAlamā 12:12–16.
  12 Pea kuo lea mahinongofua ʻa ʻAmuleki ʻo kau ki he amaté, pea mo e fokotuʻu hake mei he faʻa ʻauʻauhá ni ki he taʻe-faʻa-ʻauʻauhá, mo e taki mai ki he fakamaau ʻo e ʻOtuá, ke bfakamāuʻi ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué.
ʻAlamā 40:26.
  26 Kae vakai, ʻe hoko mai ha amate fakamanavahē ki he kau fai angahalá; he ʻoku nau mate ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní; he ʻoku nau taʻemaʻa, pea ʻe ʻikai lava ʻe ha meʻa ʻoku btaʻemaʻa ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá; ka ʻe kapusi ki tuʻa ʻa kinautolu, pea tuʻutuʻuni ke nau kai ʻa e ngaahi fua ʻo ʻenau ngaahi ngāué, pe ko ʻenau ngaahi angafai ʻa ia kuo koví; pea te nau inu ʻa e totoka ʻo e ipu koná.
c
d
3 Nīfai 27:23–27.
  23 Tohi ʻa e ngaahi meʻa kuo mou mamata mo fanongo ki aí, tuku kehe pē ʻa e ngaahi meʻa kuo atapuí.
e
2 Nīfai 9:16.
  16 Pea hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, pea ko ʻene afolofola taʻengatá ia, ʻa ia ʻoku ʻikai bngata, ʻe māʻoniʻoni ai pē ʻa kinautolu ʻoku māʻoniʻoní, pea ʻe culi ai pē ʻa kinautolu ʻoku dʻulí, ko ia, ko kinautolu ʻoku taʻemaʻá ko e etēvoló ia mo ʻene kau ʻāngeló; pea te nau ʻalu atu ki he afi ftaʻengatá, ʻa ia kuo teuteu maʻanautolu; pea ko ʻenau mamahí ʻoku hangē ko ha gano ʻo e afi mo e maka-vela, ʻa ia ʻoku ʻalu hake ʻa hono uló ʻo taʻengata, pea taʻengata, pea ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.
T&F 88:35.
  35 Ko ia ia ʻokú ne amaumauʻi ha fono, ʻo ʻikai talangofua ki he fonó, ka ʻokú ne feinga ke hoko ko e fono kiate ia pē, ʻo ne loto ke nofo ʻi he fai angahalá, mo ne nofo ʻaupito ʻi he fai angahalá, ʻoku ʻikai lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ia ʻe he fonó, pe ko e bʻaloʻofá, pe ko e cfakamaau totonú pe ko e fakamāú. Ko ia, kuo pau ke nau kei dʻuli ai pē.
f
Same 15:1–5.
Same 24:3–4.
ʻAlamā 11:37.
  37 Pea ʻoku ou toe pehē kiate koe ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakamoʻui ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi aangahalá; he ʻoku ʻikai te u lava ke fakaʻikaiʻi ʻa ʻene folofolá, pea kuó ne folofola ʻoku bʻikai lava ke maʻu ʻe ha meʻa taʻemaʻa ʻa e cpuleʻanga ʻo e langí; ko ia, ʻe lava fēfē ke fakamoʻui ʻa kimoutolu, kae ʻoua kuo mou maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí? Ko ia, ʻe ʻikai lava ke fakamoʻui ʻa kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi angahalá.
T&F 76:50–70.
  50 Pea ʻokú ma toe fakamoʻoni—he naʻá ma mamata mo fanongo, pea ko e afakamoʻoni ʻeni ʻa e ongoongolelei ʻa Kalaisí ʻo kau kiate kinautolu ʻe ʻalu atu ʻi he btoetuʻu ʻa e kau angatonú—
Mōsese 6:57.
  57 Ko ia, akoʻi ia ki hoʻo fānaú, kuo pau ke afakatomala ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai lava ke bnofo ʻi ai ha meʻa ʻoku ctaʻemaʻa, pe nofo ʻi hono ʻaó; he ʻoku hangē ko e lea ʻa ʻĀtamá, ko e dTangata ʻo e Māʻoniʻoní ʻa hono huafá, pea ko e huafa ʻo hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú ko e eFoha ʻo e Tangatá, ʻio ko Sīsū Kalaisi, ko ha fFakamaau māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe haʻu ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí.